Interna analiza Europske komisije potvrdila je ono na što poljoprivrednici iz trećih zemalja upozoravaju već mjesecima, a to je da će plan potpune zabrane prisutnosti najrizičnijh pesticida, makar i u tragovima, dovesti do manje količine prehrambenih proizvoda na tržišu i viših cijena.
Riječ je o pesticidima čija je uporaba u Europskoj uniji (EU) već zabranjena.
Tako da će oni koji vole doručak popratiti kavom, popiti sok od naranče ili pojesti palačinke s borovnicom možda uskoro to i druge proizvode morati plaćati skuplje.
U hipotetskom scenariju, kako navodi Politico, u kojem se proizvođači izvan EU-a neće prilagoditi novim pravilima, kava bi mogla biti 332 posto skuplja, a agrumi 82 posto, navodi se u analizi. Naime, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bi pao za 41 posto, a stočari bi bili pogođeni višim cijenama hrane za prehranu životinja.
No, puno je vjerojatniji scenarij da će se izvanjski proizvođači prilagoditi novim pravilima u određenoj mjeri, ali i to bi dovelo do pada uvoza i rasta cijena. S druge strane, to bi moglo osnažiti domaću proizvodnju u EU iako točne procjene ovise o spremnosti proizvođača na prilagodbu.
Analiza zapravo otvara neugodan izbor za Bruxelles. Držati traktore dalje od ulica, odnosno izbjeći prosvjede, što istodobno znači veće troškove za potrošače.
Zabrana takozvanih ostataka pesticida, koja je dio revizije i pojednostavljivanja pravila o sigurnosti hrane, vrlo je popularna među europskim poljoprivrednicima koji traže jednake tržišne uvjete koje imaju strani farmeri. Na neki način to im je kompenzacija za trgovinski sporazum s Mercosurom.
Kritičari pak upozoravaju da takva zabrana krši globalna pravila o trgovini jer nameće EU pravila proizvođačima u trećim zemljama.
Argument protiv potpune zabrane je i to da se ne može isto odijelo krojiti za sve budući da se u različitim dijelovima svijeta farmeri susreću s različitim vrstama štetočina ili klimatskih uvjeta.
“Izbor je hoćete li imati šumske plodove cijelu godinu, i to zdrave, sigurne i po poštenoj cijeni, ili ćete imati ograničenu proizvodnju po visokoj cijeni”, smatra predsjednik marokanske udruge proizvođača crvenog voća Amine Bennani.
Po njegovim riječima, ono što Bruxelles naziva usklađivanjem standarda to je u praksi trgovinska barijera.
Bennani dodaje da u pitanje dolaze radna mjesta, a slično poručuju i iz Južne Afrike, Kanade, Hondurasa, Brazila i Kalifornije.
Ono o čemu izgleda postoji slaganje Bruxellesa i proizvođača izvan EU-a je da su ograničenja postavljena na količine ostataka pesticida već takva da osiguravaju sigurnu konzumaciju hrane.
U ovome trenutku, što dodatno stvara neizvjesnost, Europska komisija još nije do kraja definirala popis zabranjenih pesticida koji će se naći među onima koji se neće smjeti naći ni u tragovima. Analiza prepoznaje 18 aktivnih supstanci koje bi mogle potpasti pod nova pravila, a onda bi to utjecalo na 235 različitih vrsta prehrambenih proizvoda iz 86 zemalja.
Nekoliko zemalja kao što su Australija, Kanada, Paragvaj i SAD već su se potužile Svjetskoj trgovinskoj organizaciji uz argument da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već štite potrošače, ali i olakšavaju trgovinu.
Pročitajte još:
Službeni Pariz je naročito gorljiv oko primjene novih pravila zbog svog jakog prehrambeno-poljoprivrednog sektora, pa je već uveo nacionalnu zabranu uvoza proizvoda koji imaju i najmanji trag pesticida koje je EU izbacio iz uporabe.
To se, primjerice, odrazilo na količine uvezenog krumpira i avokada u tu zemlju.
