Europska središnja banka (ESB) objavila je studiju ekološkog otiska euronovčanica te je prema rezultatima ove studije prosječni ekološki otisak plaćanja novčanicama u 2019. godini iznosio 101 mikrobod po građaninu europodručja.
„On je jednak ekološkom otisku vožnje automobilom od osam kilometara, odnosno 0,01 posto ukupnog utjecaja na okoliš godišnjih aktivnosti potrošnje građanina EU-a“, priopćeno je iz ESB-a.
U studiji se mjeri mogući utjecaj na okoliš svih aktivnosti u cjelokupnom ciklusu euronovčanica, od nabave sirovina, proizvodnje, distribucije i stavljanja u optjecaj do uništenja koje provode nacionalne središnje banke europodručja. Studijom, koja se zasniva na metodologiji Europske komisije za mjerenje ekološkog otiska proizvoda, nastavlja se rad započet procjenom životnog ciklusa prve serije euronovčanica u 2004. godine.
„Glavni činitelji koji pridonose ekološkom otisku euronovčanica kao sredstva plaćanja jesu potrošnja energije povezana s radom bankomata i prijevoz. Slijede ih obrada u nacionalnim središnjim bankama, proizvodnja papira i provjera autentičnosti novčanica u trgovinama“, priopćeno je iz ESB-a.
Zbog dugog vijeka trajanja novčanica i njihove uporabe u brojnim plaćanjima utjecaj proizvodnje novčanica manji je od utjecaja prijevoza i distribucije.
„Eurosustav se zalaže za što veću ekološku prihvatljivost euronovčanica te istodobno za široku dostupnost i opću prihvaćenost gotovine“, rekao je član Izvršnog odbora ESB a, Piero Cipollone.
Eurosustav od 2004. godine radi na smanjenju ekološkog otiska euronovčanica, primjerice uporabom isključivo stopostotno održivog pamuka i zabranom odlaganja otpadnih novčanica na odlagalištima otpada.
Nadalje, proizvođači bankomata i banke ostvarili su napredak u smanjenju ekološkog otiska svojih uređaja. Studija pokazuje i da su poboljšanja energetske učinkovitosti bankomata pridonijela smanjenju njihova ekološkog otiska za 35 posto u razdoblju od 2004. do 2019. godine.
Pročitajte još:
Provode se i opsežne aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi euronovčanice u budućnosti bile još ekološki prihvatljivije u svim fazama životnog ciklusa, stoji u priopćenju. ESB razmatra alternativne metode postupanja s otpadnim novčanicama, kao što su recikliranje i ponovna uporaba otpadnog materijala, te moguća poboljšanja materijala i dijelova kojima se služi u tiskanju novčanica.
Te su aktivnosti ujedno dio šireg zalaganja ESB a za ublažavanje klimatskih promjena u okviru svojih ovlasti i smanjenje vlastitog ekološkog otiska u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma i ciljevima klimatske neutralnosti Europske unije.
