ESB drugi put ove godine smanjio ključne kamatne stope

Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) smanjilo je kamatnu stopu na novčani depozit za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,50 posto. Kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 3,65 a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3,90 posto, priopćeno je iz ESB-a. Promjene će stupiti na snagu 18. rujna 2024.

„Novi podaci o inflaciji uglavnom su u skladu s očekivanjima i najnovije projekcije stručnjaka ESB‑a potvrđuju prethodnu ocjenu inflacijskih izgleda. Stručnjaci predviđaju da će ukupna inflacija prosječno iznositi 2,5 posto u 2024., 2,2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026., što je u skladu s lipanjskim projekcijama. Očekuje se da će inflacija ponovno porasti u nastavku godine, djelomično zato što prethodna velika smanjenja cijena energije više neće biti obuhvaćena izračunom godišnjih stopa. Inflacija bi se potom trebala smanjivati prema ciljnoj razini u drugoj polovici sljedeće godine. Projekcije temeljne inflacije za 2024. i 2025. revidirane su blago naviše jer je inflacija cijena usluga viša od očekivane. No stručnjaci i dalje očekuju ubrzan pad temeljne inflacije, s 2,9 posto ove godine na 2,3 posto u 2025. i dva posto u 2026. godini“, navodi se u priopćenju ESB-a.

Domaća inflacija i dalje je visoka jer se nastavlja povećani rast plaća. Međutim, pritisci troškova rada sve su umjereniji i dobit djelomično neutralizira utjecaj većih plaća na inflaciju. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni a gospodarska aktivnost i dalje je slaba zbog slabe osobne potrošnje i ulaganja.

Stručnjaci ESB‑a predviđaju da će gospodarska aktivnost rasti po stopi od 0,8 posto u 2024., 1,3 posto u 2025. i 1,5 posto u 2026. Riječ je o blagoj reviziji naniže u odnosu na lipanjske projekcije, koja uglavnom proizlazi iz slabijeg doprinosa domaće potražnje u sljedećih nekoliko tromjesečja.

„Upravno vijeće odlučno se zalaže za skori povratak inflacije na njegov srednjoročni cilj od dva posto. Ključne kamatne stope ostat će dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko bude potrebno za postizanje tog cilja“, navode iz ESB-a.

Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike.

Smanjenje kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova čini se opravdanim s obzirom na opadajuću inflaciju i stagnirajući zamah rasta, kaže Benjamin Born, profesor makroekonomije Frankfurtske škole i direktor istraživanja ifo Instituta.

“Ipak, inflacijski rizici ostaju, zbog čega bi ESB i dalje trebala djelovati oprezno i ​​ovisno o situaciji”, kaže profesor Born.

Iz ESB-a je priopćeno i da se portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (APP) smanjuje umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.

Eurosustav više ne reinvestira u cijelosti glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (PEPP). Portfelj PEPP‑a mjesečno će se smanjivati za prosječno 7,5 milijardi eura. Upravno vijeće namjerava obustaviti reinvestiranje u sklopu PEPP‑a na kraju 2024.

Upravno vijeće i dalje će, radi smanjenja rizika za transmisijski mehanizam monetarne politike povezanih s pandemijom, fleksibilno reinvestirati dospjele iznose u portfelju PEPP‑a, naveo je ESB.