Najmanje 118 zemalja obvezalo se da će u sljedećih sedam godina utrostručiti proizvodnju čiste energije iz obnovljivih izvora. Među tim zemljama su i veliki onečišćivači – Sjedinjene Američke Države i zemlje Europske unije.
Obećanje koje je objavljeno na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju nisu potpisale Indija i Kina, koja je najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova, prensoi Hina. Iako su signalizirale potporu cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030. godine, ove zemlje nisu podržale opće obećanje koje povezuje porast čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.
Oni koji to podržavaju traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj, za što je potreban konsenzus od gotovo 200 prisutnih zemalja.
SAD je obećao tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, najavila je američka potpredsjednica Kamala Harris, kao dodatak na dvije milijarde dolara koje je Washington već obećao.
Ovaj Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda financirat će se u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine. Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
Klimatski „ranjive“ zemlje inzistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.
„To je samo pola rješenja. Obećanje ne može ozeleniti zemlje koje istovremeno šire proizvodnju fosilnih goriva“, rekla je Tina Stege, izaslanica za klimu Maršalovih Otoka.
Ipak, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
„Znanost nam posve jasno daje do znanja da se moramo požuriti, bez obzira na geopolitičke napetosti. Jer klimatske promjene i dalje su najveći izazov za naš svijet“, rekao je Olaf Scholz, njemački kancelar.
Dvadeset država u Dubaiju potpisalo je i deklaraciju o povećanju proizvodnje nuklearne energije. Cilj je utrostručiti nuklearnu energiju do 2050., godine koja je postavljena kao rok za potpuni prestanak emitiranja stakleničkih plinova.
„Ne možete doći na nulu do 2050. bez malo nuklearne energije. To je znanstvena činjenica, tu nema politike, nema ideologije. Ovdje je riječ o matematici, fizici, kemiji i biologiji“, rekao je John Kerry, posebni izaslanik predsjednika SAD-a za klimu, prenosi Hina.
Pročitajte još:
U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Globalni nuklearni kapacitet sada iznosi 370 gigavata, s reaktorima u 31 zemlji. Ostala obećanja usmjerena su na ugljen, fosilno gorivo koje emitira najviše ugljikovog dioksida. Dva velika emitera metana, Turkmenistan i Kazahstan, pridružili su se Globalnom obećanju o metanu, dobrovoljnom sporazumu kojim je više od 150 zemalja obećalo smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030.
