Cijene nafte blago su pale u ponedjeljak unatoč gotovo potpunom zaustavljanju brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac i isteku 60-dnevnog primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Međunarodna referentna cijena Brent nafte kretala se oko 88,3 do 88,8 dolara po barelu, dok se američki WTI trgovao oko 82 dolara po barelu. Brent je tako ostao ispod 90 dolara, iako se tržište ponovno suočava s mogućnošću poremećaja na jednom od najvažnijih svjetskih energetskih pravaca.
Relativno mirna reakcija cijena posebno je zanimljiva s obzirom na stanje u Hormuškom tjesnacu, kojim je prije rata prolazila približno petina svjetskih isporuka nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Kroz Hormuz u nedjelju nije prošao nijedan teretni brod
Promet kroz tjesnac tijekom vikenda gotovo je stao.
Prema podacima Kplera koje prenosi Reuters, u subotu je kroz Hormuz prošlo samo pet teretnih brodova, dok u nedjelju nije evidentiran nijedan. Prethodnog vikenda bilo ih je 31.
Pad prometa dio je znatno dužeg trenda. Prije početka rata 28. veljače kroz tjesnac je dnevno prolazilo oko 130 do 140 brodova, dok se sada promet nalazi na djeliću nekadašnje razine.
Hormuz je zbog svoje uloge u izvozu nafte iz Perzijskog zaljeva jedno od najvažnijih uskih grla globalnog energetskog tržišta. Zbog toga bi ozbiljnije ili dugotrajnije zatvaranje prolaza u normalnim okolnostima predstavljalo snažan rizik za cijenu nafte.
Primirje istječe bez dogovora Washingtona i Teherana
Dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da u ponedjeljak istječe 60-dnevno primirje između SAD-a i Irana, a zasad nema službenog dogovora o njegovu produljenju.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi tijekom vikenda izjavio je da između dvije strane trenutačno nema izravnih pregovora, iako Katar i Pakistan prenose poruke između Washingtona i Teherana.
Reuters također navodi da su razgovori zapeli te da se promet kroz Hormuz dodatno smanjio nakon novih napada na tankere.
Napetosti su dodatno podignute nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o američkoj kontroli Hormuškog tjesnaca, dok iranski dužnosnici inzistiraju da je pitanje otvaranja i zatvaranja prolaza pod kontrolom Teherana.
Zašto cijena nafte onda ne raste snažnije?
Najzanimljiviji dio tržišne reakcije upravo je izostanak snažnijeg skoka cijena.
Unatoč smanjenom prometu kroz Hormuz, globalna opskrba zasad nije pala dovoljno da bi izazvala paničnu reakciju kupaca. Dio bliskoistočne nafte preusmjerava se drugim pravcima, dok postoje i velike razlike između procjena koliko nafte zapravo i dalje izlazi iz regije.
Američka administracija tvrdi da kroz Hormuz i alternativne izvozne pravce i dalje prolaze velike količine nafte. Podaci Kplera i LSEG-a, međutim, sugeriraju znatno niže količine od onih koje navode američki dužnosnici.
Istodobno slaba globalna potražnja i visoke zalihe ograničavaju rast cijena. Zbog toga se tržište zasad ponaša kao da je geopolitički rizik ozbiljan, ali neposredni fizički nedostatak nafte još nije dovoljno velik da bi opravdao novi snažan skok Brenta.
Ulagači ipak povećavaju oklade na rast cijena
Mirno kretanje cijene ne znači da investitori ignoriraju rizik.
Upravitelji fondova povećali su neto duge pozicije u Brent nafti za više od 76.000 ugovora, na oko 241.000 ugovora, što je najviša razina od početka lipnja. To pokazuje da dio tržišta očekuje rast cijena ako se situacija između SAD-a i Irana ponovno pogorša.
HSBC-ov analitičar brodarskog sektora Parash Jain upozorio je da investitori u sadašnjim uvjetima moraju računati na poremećaje kao na dio osnovnog scenarija za pomorski prijevoz.
Drugim riječima, tržište se tijekom nekoliko mjeseci djelomično prilagodilo situaciji koja bi početkom sukoba izazvala mnogo dramatičniju reakciju cijena.
Hormuz ostaje najveći rizik za naftu
To ipak ne znači da je rizik nestao. Naime, ukoliko se sadašnje gotovo potpuno zaustavljanje prometa pretvori u dugotrajan zastoj, odnosno ako se smanje i alternativni izvozni tokovi iz regije, fizička ponuda mogla bi početi imati znatno veći utjecaj na cijenu.
Pročitajte još:
Za sada Brent ostaje oko 88 dolara po barelu, ali upravo razlika između relativno stabilne cijene i gotovo zaustavljenog prometa kroz Hormuz pokazuje koliko tržište računa na to da će dovoljno nafte ipak pronaći put do kupaca.
Ako se ta pretpostavka pokaže pogrešnom nakon isteka primirja, sadašnje blago kretanje cijena moglo bi se vrlo brzo promijeniti.
