Svjetske cijene hrane pale su u listopadu s najviše razine od studenoga 2022. godine, ponajprije zbog pojeftinjenja žitarica, mesa i mliječnih proizvoda. Istodobno je šećer znatno poskupio zbog problema s proizvodnjom u velikim proizvođačkim zemljama, pokazalo je najnovije izvješće Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u listopadu prosječno 133,9 bodova, što je 1,2 posto manje nego u rujnu. Time se indeks vratio na razinu iz kolovoza, nakon što je mjesec ranije dosegnuo 135,6 bodova, najvišu vrijednost od studenoga 2022. godine.
Unatoč mjesečnom padu, hrana je i dalje skuplja nego lani. U listopadu su cijene bile 5,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Najveći pad zabilježen je kod žitarica, čije su cijene u mjesec dana smanjene 4,5 posto. Pšenica je pojeftinila prvi put od svibnja, ponajprije zbog slabe međunarodne potražnje i boljih izgleda za proizvodnju, osobito u Argentini.
Meso je pojeftinilo 1,2 posto, uz niže cijene svinjetine, ovčetine i govedine, dok su cijene mesa peradi ostale uglavnom nepromijenjene. Mliječni proizvodi bili su jeftiniji 1,1 posto, ponajprije zbog pada cijena maslaca i sira u uvjetima obilne ponude i slabije potražnje.
Šećer poskupio 6,6 posto
Za razliku od većine drugih prehrambenih kategorija, biljna ulja i šećer poskupjeli su u listopadu. Cijene biljnih ulja porasle su 0,3 posto jer je poskupljenje sojinog i suncokretova ulja nadmašilo pojeftinjenje repičina ulja.
Sojino ulje dosegnulo je najvišu cijenu od kraja 2022. godine, potaknuto snažnom potražnjom iz sektora biogoriva i sezonski slabijom opskrbom iz Južne Amerike. Suncokretovo ulje poskupjelo je zbog ograničene ponude i logističkih poremećaja na području Crnog mora.
Najizraženiji rast zabilježen je kod šećera, koji je poskupio 6,6 posto i dosegnuo najvišu razinu od prosinca 2024. godine. Glavni razlog bili su poremećaji u žetvi i preradi šećerne trske u Brazilu zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, kao i lošiji izgledi za proizvodnju u Indiji, Europskoj uniji i Tajlandu u aktualnoj poljoprivrednoj sezoni.
Svjetska proizvodnja žitarica pada, trgovina će se smanjiti
U zasebnom izvješću o ponudi i potražnji FAO je procijenio da će svjetska proizvodnja žitarica ove godine pasti oko dva posto, na 2,99 milijardi tona. Iako će to biti manje nego prošle godine, kada je zabilježena rekordna proizvodnja, ovogodišnji urod bit će drugi najveći otkad se vode podaci.
Svjetska potrošnja žitarica u sezoni 2026./2027. trebala bi iznositi 2,97 milijardi tona i ostati približno na razini prethodne sezone.
Istodobno se očekuje rast zaliha. Na kraju nove sezone, sredinom iduće godine, svjetske zalihe žitarica trebale bi dosegnuti 974,7 milijuna tona, što je 1,8 posto više nego na početku sezone. FAO taj rast dijelom povezuje s poremećajima u izvozu preko Crnog mora, zbog kojih će više pšenice ostati u skladištima u Rusiji i Ukrajini.
Pročitajte još:
Nasuprot tome, međunarodna trgovina žitaricama trebala bi se smanjiti. FAO procjenjuje da će u novoj sezoni dosegnuti 507,7 milijuna tona, odnosno 3,3 posto manje nego u prethodnoj, kada je bila na rekordnoj razini.
Posebno izražen pad očekuje se u trgovini pšenicom, koja bi se trebala smanjiti 8,6 posto. Razlog su manje isporuke iz svih velikih izvoznika, zbog ograničene ponude i logističkih problema.
