Struktura stranih kupaca nekretnina u Hrvatskoj posljednjih se desetak godina značajno promijenila.
Dok Slovenci, Nijemci i Austrijanci i dalje čine najveći dio stranih kupaca, sve snažnije raste interes iz zemalja srednje i istočne Europe, osobito Bosne i Hercegovine, Poljske, Srbije i Ukrajine. S druge strane, kupci iz Rusije, Švedske i Velike Britanije posljednjih su godina znatno manje aktivni na hrvatskom tržištu.
Prema posljednjim cjelovitim podacima Porezne uprave, stranci su tijekom prošle godine u Hrvatskoj kupili ukupno 9.159 nekretnina, što predstavlja oko 7,8 posto svih evidentiranih kupoprodaja.
Premda je riječ o značajnom udjelu, broj stranih kupnji osjetno je manji nego u rekordnoj 2022. godini, kada su strani državljani kupili čak 13.344 nekretnine.
Na vrhu ljestvice stranih kupaca nema promjena. Slovenci su i dalje najzastupljeniji, s ukupno 2.576 kupljenih nekretnina prošle godine, što čini više od četvrtine svih kupnji stranaca. Slijede Nijemci s 1.962 kupnje te Austrijanci s njih 875.
Zanimljive promjene vidljive su u skupini zemalja iz kojih dolazi između 380 i 470 kupaca godišnje. Riječ je o BiH, Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, čiji su državljani u posljednjih deset godina postali znatno aktivniji na hrvatskom tržištu nekretnina.
Posebno se ističe rast kupaca iz BiH. Oni su prošle godine kupili 464 nekretnine, čak osam puta više nego 2016. Još jedan veliki rast bilježi Poljska, čiji su državljani lani kupili 391 nekretninu, gotovo sedam puta više nego prije deset godina.
Snažan rast bilježe i kupci iz Srbije, kojih je danas šest puta više nego 2016., dok je broj onih iz Ukrajine porastao 6,4 puta.
Značajan je i porast interesa iz Švicarske. Dok je prije deset godina ondje bilo tek 14 evidentiranih kupnji, lani su švicarski državljani kupili 97 nekretnina.
Češki i mađarski kupci danas su dvostruko aktivniji nego prije deset godina, a raste i interes Amerikanaca, kojih je na hrvatskom tržištu 3,5 puta više nego 2016. godine.
Pročitajte još:
Istodobno, dio nekada vrlo aktivnih stranih kupaca bilježi znatan pad. Najizraženiji je među državljanima Rusije, kojih je u odnosu na 2016. godinu 78 posto manje. Broj švedskih kupaca smanjen je za 62 posto, dok je onih iz Britanije manje za 53 posto.
Slabiji interes bilježe i Talijani. Prije deset godina bili su četvrti najbrojniji strani kupci nekretnina u Hrvatskoj, a danas je njihov broj manji za 29 posto.
