Burilović: Nedostatak radne snage je veliki problem koji nismo očekivali

Na 23. sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore (HGK) govorilo se o planovima za narednu godinu i svemu što je obilježilo 2023.

“Kraj je još jedne izazovne godine zbog svih događanja u svijetu. Godina je upućivala na otežano poslovanje i toga ste svi svjesni, prije svega zbog visoke inflacije i rasta cijena energenata. Izazova nije nedostajalo, ali vjerujem da možemo biti umjereni optimisti”, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.

Naglasio je kako održivi razvoj, digitalna i zelena tranzicija, budućnost rada i razvoj ljudskih potencijala, internacionalizacija i konkurentnost, te sigurnost opskrbe i kvalitete hrane, ostaju i dalje strateške odrednice rada HGK i tijekom sljedeće godine. Dodao je i da će kroz pet ili šest konferencija pokušati dati odgovore na strateške stvari koje muče naše gospodarstvo.

“U 2024. godini možemo očekivati nešto usporeniji rast gospodarstva ili bar da bude na razini ove godine. Italija, Njemačka, Austrija i Slovenija su nam najjače tržište, a kad Njemačka ima problema to se osjeti i kod nas”, kazao je Burilović.

Istaknuo je da je nedostatak radne snage nešto s čime su se suočili mnogi u raznim sektorima ove godine. Stoga je Hrvatska gospodarska komora osnovala Zajednicu agencija za zapošljavanja.

“Radimo s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. U veljači organiziramo drugu konferenciju o radnoj snazi. Planiramo poduzeti niz aktivnosti vezanih uz problem potrage za kvalitetnim radnicima. Pokušavamo detektirati koja su to tržišta za radnu snagu, recimo Argentina, Bolivija, Peru. Ovdje je već dio radnika iz Filipina, Indije i Nepala. Mi želimo prezentirati Hrvatsku kao zemlju koja je dovoljno atraktivna za državljane tih zemalja i da ih pokušamo animirati za dolazak, ali ne na način da dođu ovdje, pa onda idu dalje”, kazao je predsjednik HGK.

Još jedan cilj HGK je podržati tvrtke u internacionalizaciji poslovanja, pravodobno reagirati na mogućnosti koje se otvaraju i potaknuti ih na jači iskorak na tržištima na kojima je prepoznata kvaliteta hrvatskih proizvoda. Ključno događanje će biti međunarodna konferencija usmjerena na internacionalizaciju poslovanja kojom se žele osnažiti tvrtke da prepoznaju prilike na stranim tržištima.

Potpredsjednik HGK Dragan Kovačević spomenuo je problem drvne industrije koji je, kako on kaže, izrazit. Otkrio je da su zadnjih par tjedana imali nekoliko sjednica i da su poslali dopis predsjedniku Vlade u kojem su ga informirali o svemu te zatražili sastanak.

“Nama je drvna industrija strateška, čini preko sedam ili osam posto ukupnog hrvatskog izvoza i ovo što se sad događa nije dobro. Pale su investicije, smanjila se potražnja i narudžbe. Čini mi se da nam je preko 15 posto pala industrijska proizvodnja u zadnjih par mjeseci u sektoru drvne industrije. Očekujemo sastanak na kojem bi se razgovaralo o tom problemu i mogućnostima koje država ima da pomogne”, rekao je Kovačević.

Burilović je kazao kako je u ovoj godini isporučeno više od 10.000 usluga i da je kroz edukacije, konferencije i online seminare prošlo gotovo 20.000 polaznika. Prošle godine pokrenuta je ESG akademija i niz sektorskih radionica kako bi olakšali poslovanje i prilagodbu na nove standarde uvjetovane zelenom tranzicijom, a te će se aktivnosti nastaviti i u idućoj godini.

“Nova obrazovna aktivnost vezana je uz pokretanje akademije za umjetnu inteligenciju koja sve više postaje sastavni dio našeg poslovanja, a i svakodnevnog života”, dodao je.

HGK za 2024. godinu planira imati ukupne prihode od 25.642.305 eura i rashode u iznosu od 25.640.855 eura.