Boeing očekuje da će do kraja desetljeća imati dovoljno financijskih kapaciteta za pokretanje programa razvoja nasljednika svog najprodavanijeg modela 737 Max, izjavio je izvršni direktor kompanije Kelly Ortberg. Ipak, upozorio je da aviokompanije trenutačno više brinu o problemima postojećih flota nego o kupnji potpuno nove generacije zrakoplova.
Ortberg je rekao da Boeing postupno sređuje svoje financijsko stanje, proces za koji će kompaniji trebati još nekoliko godina. Više novca, inženjera i drugih resursa za razvoj novog aviona trebalo bi se osloboditi nakon završetka certificiranja preostalih inačica 737 Maxa i dugotrajno odgađanog širokotrupnog modela 777X.
„Trošimo vrijeme i novac kako bismo bili spremni kada tržište bude spremno. Ne vidim da će naša spremnost biti ograničavajući faktor“, rekao je Ortberg uoči sajma zrakoplovstva Farnborough Airshow.
Njegove izjave dosad su najjasniji signal da se Boeing priprema za razvoj potpuno novog uskotrupnog aviona, kojim bi pokušao odgovoriti na budući model europskog rivala Airbusa.
Airbus je već najavio mogućnost pokretanja novog uskotrupnog programa oko 2030. godine, s ciljem da nasljednik uspješne obitelji A321 uđe u promet u drugoj polovici sljedećeg desetljeća.
Razvoj potpuno novog putničkog zrakoplova zahtijevao bi ulaganja od više milijardi dolara. Zbog toga je Ortberg, koji je na čelo Boeinga stigao prije gotovo dvije godine nakon niza sigurnosnih i proizvodnih kriza, kao prioritet postavio obnovu financijske stabilnosti i povjerenja u kompaniju.
Najprije završetak postojećih programa
Boeing očekuje da će u drugoj polovici godine ponovno ostvarivati pozitivan novčani tok, zahvaljujući postupnom povećanju proizvodnje modela 737 Max.
Ortberg nije želio govoriti o aktualnim financijskim rezultatima prije objave izvješća za drugo tromjesečje, ali je rekao da će kompanija imati znatno više resursa nakon što završi certificiranje modela 737 Max 7, 737 Max 10 i 777X.
Dovođenje tih aviona na tržište ključno je za generiranje novca i obnovu bilance kompanije.
Boeing je u završnoj fazi dobivanja regulatornog odobrenja za 737 Max 7, najmanju inačicu te obitelji. Najveći model, 737 Max 10, trebao bi biti certificiran do kraja godine.
Kompanija i dalje očekuje da će isporuke modela 777-9 početi sljedeće godine. Taj širokotrupni dugolinijski avion trenutačno prolazi testne letove, a projekt kasni sedam godina u odnosu na prvotni plan.
„Velik broj naših resursa trenutačno je angažiran na tim programima. Kada ih završimo, moći ćemo ljude i sredstva preusmjeriti na razvoj novog aviona“, rekao je Ortberg.
Tržište manje spremno nego prije godinu dana
Ortberg je ranije izdvojio tri uvjeta koja se moraju ispuniti prije pokretanja novog programa: financijska stabilnost Boeinga, dovoljno snažna potražnja na tržištu i zrela tehnologija.
Iako se kompanija oporavlja, smatra da je tržište danas možda manje spremno za novi avion nego prije godinu dana.
Aviokompanije su sve nezadovoljnije pouzdanošću dijela postojećih zrakoplova i najnovijih generacija motora. Problemi s trajnošću pojedinih komponenti doveli su do skupih popravaka, manjka rezervnih dijelova i prizemljenja dijela flote.
Zbog toga prijevoznici trenutačno žele prije svega pouzdane isporuke i stabilne performanse aviona koje već koriste, umjesto dodatnog rizika koji donosi potpuno nova tehnologija.
„Neću krenuti u nešto novo dok ne budemo sigurni da imamo dovoljno zrelu tehnologiju“, rekao je Ortberg.
Nije želio otkriti kako bi novi Boeingov avion mogao izgledati. Trenutačni osnovni scenarij ipak podrazumijeva tradicionalni zatvoreni mlazni motor, a ne radikalniji koncept otvorenog ventilatora koji razvija CFM International i koji Airbus razmatra za buduće modele.
Kod motora s otvorenim ventilatorom lopatice nisu u potpunosti zatvorene u uobičajeno kućište. Takav dizajn mogao bi smanjiti potrošnju goriva, ali donosi dodatne izazove povezane s bukom, sigurnošću i integracijom na avion.
Ortberg je naglasio da mu je važnije da Boeing razvije pravi proizvod nego da po svaku cijenu požuri kako bi program pokrenuo prije Airbusa.
„Ovo je dugoročna igra. Ne mislim da je presudno hoće li oni krenuti godinu dana prije nas ili mi godinu dana prije njih. Važno je da imamo pravi avion za kupca“, rekao je.
Povratak dijela regulatornog povjerenja
Boeing još mora mnogo raditi kako bi vratio povjerenje regulatora, zaposlenika, aviokompanija i putnika, priznao je Ortberg, ali je dodao da je zadovoljan dosadašnjim napretkom.
Kao važan znak naveo je odluku američke Savezne uprave za civilno zrakoplovstvo da Boeingu ponovno dopusti izdavanje vlastitih potvrda o plovidbenosti za sve avione 737 Max i širokotrupne 787.
To je prvi put da je kompanija dobila takvu razinu ovlasti od 2019. godine, kada joj je regulator ograničio mogućnost samostalnog certificiranja nakon druge smrtonosne nesreće zrakoplova 737 Max.
Dvije nesreće, u Indoneziji 2018. i Etiopiji 2019. godine, odnijele su ukupno 346 života i dovele do globalnog prizemljenja modela. Kriza je snažno narušila Boeingovu reputaciju i otvorila pitanja o njegovoj korporativnoj kulturi, nadzoru kvalitete i odnosu s regulatorima.
Kompaniju je početkom 2024. pogodila nova kriza nakon što je tijekom leta na zrakoplovu Alaska Airlinesa otpao panel koji je zatvarao neiskorišteni izlaz. Incident nije imao smrtnih posljedica, ali je ponovno skrenuo pozornost na proizvodne i kontrolne propuste.
Problem nisu narudžbe nego isporuke
Ortberg je rekao da je trenutačno najvažniji zadatak Boeinga isporučiti već naručene avione.
Kompanija je u drugom tromjesečju isporučila 171 zrakoplov, 12 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije. U lipnju je primila 121 bruto narudžbu, u odnosu na 116 narudžbi godinu ranije.
„Narudžbe nisu naš problem. Naš je problem te narudžbe isporučiti“, rekao je Ortberg.
Boeing ima gotovo 7.000 neispunjenih narudžbi, pa će ulagače i dalje najviše zanimati stanje opskrbnog lanca, tempo proizvodnje i rokovi isporuke.
Kompanija je ovog mjeseca službeno otvorila novu proizvodnu liniju za 737 Max. Ona je važna za plan povećanja mjesečne proizvodnje s trenutačna 42 aviona na 52, a kasnije potencijalno i više.
Povećanje proizvodnje mora, međutim, odobriti američki regulator, koji je nakon posljednjih incidenata uveo stroži nadzor Boeingovih tvornica.
Analitičar RBC-a Ken Herbert rekao je da će, s obzirom na veliki broj naručenih i još neisporučenih aviona, pozornost investitora ostati usmjerena na opskrbni lanac i sposobnost kompanije da poštuje rokove.
Europa želi više vlastite obrambene proizvodnje
Osim u civilnom zrakoplovstvu, Boeing je jedan od najvećih svjetskih obrambenih proizvođača. Ortberg je priznao da će kompanija morati prilagoditi strategiju promjenama u europskoj obrambenoj politici.
Europske vlade sve više naglašavaju potrebu za razvojem domaćih proizvodnih kapaciteta i smanjenjem ovisnosti o izravnom uvozu iz SAD-a.
Zbog toga bi Boeing u Europi mogao prijeći s modela izravne prodaje na partnerstva s lokalnim proizvođačima, korištenje dobavljača iz pojedinih zemalja i moguću uspostavu zajedničke proizvodnje.
Kompanija već surađuje s britanskim BAE Systemsom i švedskim Saabom na zajedničkoj ponudi za budući školski borbeni avion britanskog Kraljevskog ratnog zrakoplovstva.
Boeing također ima zajednički projekt s njemačkim Rheinmetallom, kroz koji njemačkim oružanim snagama želi ponuditi bespilotni borbeni avion MQ-28 Ghost Bat.
Takva partnerstva odražavaju širi trend prema kojem velike američke obrambene kompanije više ne mogu računati samo na prodaju gotovih proizvoda europskim državama. Sve češće se od njih očekuju prijenos tehnologije, lokalna radna mjesta i uključivanje domaćih dobavljača.
Trump koristi narudžbe aviona u trgovinskoj politici
Ortberg se osvrnuo i na odnos kompanije s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je narudžbe Boeingovih aviona koristio kao dio trgovinskih pregovora s drugim državama.
Trump se pritom javno opisivao kao jedan od najvećih prodavača u povijesti kompanije.
„Bio je vrlo koristan za industriju. On je pravi zaljubljenik u avione i zna mnogo o njima“, rekao je Ortberg.
Velike narudžbe komercijalnih zrakoplova često su dio širih diplomatskih i trgovinskih sporazuma, osobito kada ih sklapaju državne aviokompanije ili prijevoznici iz zemalja s bliskim odnosima s Washingtonom.
Za Boeing takva politička podrška može pomoći pri sklapanju velikih poslova, ali kompanija i dalje mora riješiti vlastite proizvodne probleme kako bi naručene avione mogla isporučiti.
Prije nego što započne razvoj nasljednika 737 Maxa, Boeing će zato morati istodobno stabilizirati proizvodnju, završiti postojeće programe, obnoviti bilancu i dokazati da je trajno promijenio kulturu kvalitete.
Tek nakon toga počet će nova utrka s Airbusom za avion koji bi mogao obilježiti tržište kratkih i srednjih letova u drugoj polovici sljedećeg desetljeća.
