Europski sustav biometrijske kontrole putnika sve više postaje test za ljetnu turističku sezonu. Nakon što su rimske zračne luke upozorile da bi zbog novog Entry/Exit sustava, odnosno EES-a, mogle morati privremeno obustaviti dio provjera kako bi izbjegle kaos u špici sezone, pitanje više nije samo hoće li nova tehnologija povećati sigurnost granica, nego može li izdržati stvarni promet.
EES je uveden kako bi zamijenio pečatiranje putovnica i digitalno bilježio ulaske i izlaske državljana trećih zemalja iz Schengenskog prostora. Pri prvom ulasku putnicima se uzimaju biometrijski podaci, uključujući otiske prstiju i fotografiju lica, a sustav bi potom trebao olakšati daljnje prelaske granice.
No praksa se pokazala kompliciranijom. Europski aerodromi upozoravaju da automatski kiosci ne rade uvijek kako bi trebali, da se putnici koji su već prošli registraciju ponekad ponovno moraju obrađivati od početka te da se zbog toga stvaraju redovi. Zračne luke i aviokompanije zato strahuju da bi ljetni val putnika izvan EU-a mogao dovesti do višesatnih čekanja i lančanih kašnjenja letova.
Rim je zasad najglasniji primjer. Uprava zračnih luka Fiumicino i Ciampino upozorila je da bi se provjere morale privremeno “otpustiti” u najopterećenijim razdobljima jer se 100-postotna registracija putnika teško može provesti bez ozbiljnog zastoja. Europska komisija, s druge strane, tvrdi da je sustav operativan i da problemi često proizlaze iz nedostatka osoblja, infrastrukture i koncentracije letova u istim vremenskim terminima.
Za Hrvatsku je tema posebno važna jer nije riječ samo o zračnim lukama, nego i o dugoj vanjskoj schengenskoj granici prema Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. Upravo su kopneni prijelazi najosjetljiviji dio sustava, jer se biometrijska provjera ne odvija u kontroliranom aerodromskom prostoru, nego u kolonama vozila.
Hrvatski MUP ranije je objavio da je EES tehnički uspostavljen i spreman za korištenje u Hrvatskoj te da se koristi na svim međunarodnim graničnim prijelazima, kao i na pojedinim lokalnim prijelazima koji su privremeno određeni za međunarodni promet prema sporazumu s Bosnom i Hercegovinom. Sustav se ne odnosi na hrvatske državljane ni na državljane drugih članica EU-a, nego na državljane trećih zemalja koji ulaze u Schengen na kratki boravak.
To znači da se najveći operativni pritisak na hrvatskim granicama može očekivati upravo kod putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i drugih zemalja izvan EU-a, osobito tijekom ljetnih vikenda, blagdana i povratka dijaspore iz zapadne Europe.
Problem je u tome što se na kopnenim prijelazima postupak ne svodi samo na skeniranje dokumenta. Putnici koji podliježu EES-u moraju pri prvom ulasku dati biometrijske podatke, a kod kasnijih prelazaka sustav provjerava identitet prema već postojećem dosjeu. U praksi to može značiti izlazak iz vozila, dodatnu provjeru i sporiji protok kolone.
Već u proljeće, oko početka pune primjene sustava, na pojedinim prijelazima prema BiH i Srbiji zabilježena su višesatna čekanja. Posebno su se spominjali Gradiška, Stara Gradiška, Bajakovo i drugi opterećeni pravci. Hrvatski MUP pritom je upozoravao da EES nije jedini razlog gužvi, nego da na čekanja utječu i prometna infrastruktura, broj službenika, kapaciteti susjednih zemalja i sezonski porast prometa.
Najnoviji podaci s terena zasad ne upućuju na kolaps na svim prijelazima. BIHAMK je jutros izvijestio da na više prijelaza prema Hrvatskoj zadržavanja putničkih vozila nisu dulja od 30 minuta, uz pojačan promet na izlazu iz BiH kod Izačića i Velike Kladuše. Privremeno je otvoren i novi granični prijelaz Gradiška, što bi trebalo rasteretiti jedan od tradicionalno najproblematičnijih pravaca.
No upravo to pokazuje koliko je situacija promjenjiva. U normalnom jutarnjem terminu čekanja mogu biti razmjerno kratka, dok se tijekom vikenda, turističkih smjena, početka godišnjih odmora ili povratka radnika iz inozemstva situacija može brzo pretvoriti u višesatne kolone.
Za hrvatski turizam i promet to je ozbiljna tema. Hrvatska je ulaskom u Schengen dobila brži protok prema Sloveniji i Mađarskoj, ali je istodobno njezina granica prema BiH, Srbiji i Crnoj Gori postala vanjska granica Schengena. To znači strože kontrole, više tehnologije i veću odgovornost za cijeli europski sustav.
Ako EES u zračnim lukama stvara probleme zbog kioska, softvera i manjka osoblja, na hrvatskim kopnenim granicama rizik je još konkretniji: redovi automobila, autobusa i teretnih vozila, ograničen prostor na prijelazima i putnici koji tijekom ljeta često putuju s djecom, starijima i velikom količinom prtljage.
Europska komisija zasad ističe da sustav funkcionira i da države članice imaju mogućnost fleksibilnosti kako bi se održao protok prometa. No zahtjevi aerodroma da se EES privremeno suspendira u špici sezone pokazuju da je riječ o tehnologiji koja je politički i sigurnosno logična, ali operativno vrlo zahtjevna.
Pročitajte još:
Hrvatska će zato ovog ljeta imati dvostruki test. Prvi je tehnički: može li sustav biometrijskih provjera raditi dovoljno brzo na najopterećenijim prijelazima. Drugi je prometni: mogu li se kolone držati pod kontrolom kada se spoje turistička sezona, povratak dijaspore, vikendi i nova pravila ulaska u Schengen.
Za putnike je poruka jednostavna: EES ne znači da će svaka granica biti blokirana, ali znači da prelazak više nije isti kao prije. Putovanje prema Hrvatskoj iz BiH i Srbije sada ovisi ne samo o prometu i broju vozila, nego i o tome koliko brzo funkcionira europska biometrijska infrastruktura.
