Banke u eurozoni postrožile standarde kreditiranja

Banke u eurozoni postrožile su standarde kreditiranja kompanija u trećem tromjesečju zbog pojačanih gospodarskih rizika i geopolitičke neizvjesnosti, pokazali su rezultati istraživanja Europske središnje banke (ESB).

Potražnja kompanija za kreditima blago je bila veća u ljetnim mjesecima, ali je i dalje slaba, utvrdio je ESB. Poticaj zaduživanju kompanija bile su snižene kamatne stope, ali i potreba za refinanciranjem duga. Niži troškovi zaduživanja potaknuli su i potražnju građana za stambenim kreditima, dok je potražnja za potrošačkim kreditima bila stabilna.

U četvrtom tromjesečju banke očekuju nepromijenjenu potražnju kompanija za kreditima. Potražnja građana za stambenim kreditima trebala bi ponovo blago ojačati, a banke očekuju sličan trend i u kategoriji potrošačkih kredita.

Standardi kreditiranja kompanija trebali bi se zadržati na razini iz ljetnog tromjesečja, procjenjuju zajmodavci u anketi. Uvjeti dodjele stambenih kredita bit će pak vjerojatno blago postroženi, pokazala je ESB-ova anketa. Banke predviđaju i još strože uvjete za dodjelu potrošačkih kredita pred kraj godine.

I Hrvatska narodna banka (HNB) je među onima koje su uveli strože kriterije kreditiranja, koji su stupili na snagu 1. srpnja ove godine radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita.

Kako je za Financije.hr pojasnila zamjenica guvernera HNB-a, Sandra Švaljek, netom prije stupanja na snagu ovih ograničenja, riječ je o veoma blagom pooštravanju kriterija koje imaju preventivni karakter.

„Nove mjere ograničavaju kriterije kreditiranja otprilike na onoj razini koje banke već sada koriste, odnosno na način kako banke sada već ograničavaju kreditiranje internim pravilima i politikama. Mi smo definirali da banka može odobriti kredite na sljedeći način: za stambeni kredit najviše do udjela mjesečne otplatne rate u dohotku do 45 posto a za gotovinske kredite do 40 posto te da udio kredita u vrijednosti nekretnine koja služi kao zalog za taj kredit ne bi smio biti veći od 90 posto. Kada pogledamo kako sada banke dodjeljuju kredite, i bez ovih novih pravila, one se ograničavaju na ovim razinama – otprilike 41 posto udjela otplatne rate u dohotku i čak 80 posto udjela kredita u vrijednosti nekretnine koja je uzeta kao zalog za taj kredit“, pojasnila je Švaljek.

Nova pravila u praksi su standardizirala način dodjele kredita koji su banke i prije primjene pravila primjenjivale.

U periodu od 2021. do 2024. godine, Hrvatska je bilježila snažan kreditni rast u privatnom kreditnom sektoru te su krediti kućanstvima i poduzećima u periodu od 2021. do 2024. godine bilježili rast od deset posto na godišnjoj razini, navedeno je u publikaciji “Financijska stabilnost” HNB-a.

U istom je periodu posebice povećan broj nenamjenskih odnosno, gotovinskih kredita. No, upravo kod njih, najčešće se i dešavaju problemi s otplatom odnosno naplatom istog, navodi se u publikaciji.

„Mi smo, u našim analizama, primijetili da je i u ovim relativno povoljnim makroekonomskim uvjetima, koji su obilježili nekoliko proteklih godina u Hrvatskoj i u kojim smo imali i snažniji makroekonomski rast u odnosu na druge zemlje EU te povoljnu situaciju na tržištu rada, ipak u određenom segmentu došlo do problema s otplatama kredita, posebice kod nestambenih kredita“, rekla je Maja Bukovšak direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Najveći problem predstavlja kombinacija gotovinskog i stambenog kredita kod korisnika a uočeno je i da relativno veliki broj kredita se odobrava s jako blagim uvjetima.

Brojke pokazuju da i je od 2021. do 2024. godine svaki 200 klijent sa stambenim i svaki 90 klijent koji ima i stambeni i nenamjenski kredit imaju problema s otplatom kredita. Za oko tisuću kredita, tijekom 2024. godine i početkom 2025. godine, rađeno je refinanciranje starog kredita s novim, povoljnijim uvjetima.

„Nova mjera ograničavanja kriterija kreditiranja je jedna strukturna mjera, koja se prvenstveno uvodi kako bi ojačala otpornost potrošača znači ograničava se taj najveći iznos otplate prema dohotku i ona bi baš trebala pridonijeti da u jednom dugoročnijem razdoblju potrošači budu više sposobni otplaćivati svoje kredite pa čak i u situaciji kada dođe do određenih lošijih makroekonomskih uvjeta“, istakla je tijekom prezentacije publikacije direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a, Maja Bukovšak.