Banke pooštrile uvjete kreditiranja, najviše pogođeni automobilska i energetski intenzivna industrija

Banke u europodručju u drugom su tromjesečju 2026. umjereno pooštrile kriterije za odobravanje kredita poduzećima i kućanstvima, ponajprije zbog povećanih rizika povezanih s gospodarskim izgledima, geopolitičkim napetostima i energetskim tržištima, pokazuje srpanjsko istraživanje Europske središnje banke o kreditnoj aktivnosti banaka.

Neto sedam posto ispitanih banaka izvijestilo je o strožim kreditnim standardima za zajmove i kreditne linije poduzećima. Pooštravanje je ipak bilo blaže nego što su banke očekivale u prethodnom krugu istraživanja, kada ih je 19 posto predviđalo strože uvjete.

Banke su pooštrile i kriterije za stambene kredite te potrošačke i ostale kredite kućanstvima. Neto devet posto banaka izvijestilo je o strožim standardima za stambene zajmove, a 12 posto za potrošačke kredite i ostale oblike kreditiranja građana.

Glavni razlozi bili su slabija sklonost banaka preuzimanju rizika i povećana percepcija opasnosti za gospodarske izglede. Banke su posebno oprezne zbog geopolitičkih događaja i mogućih novih poremećaja na energetskim tržištima.

Za treće tromjesečje očekuju dodatno pooštravanje kreditnih standarda u svim glavnim kategorijama zajmova.

Krediti skuplji zbog viših kamata

Osim strožih kriterija pri odobravanju zajmova, banke su pogoršale i opće uvjete ugovora za sve segmente kreditiranja. Najvažniji razlog bile su više kamatne stope.

Povećao se i udio odbijenih zahtjeva za kredite u svim skupinama korisnika. Najveći rast odbijenica zabilježen je kod potrošačkih kredita, dok je bio nešto blaži kod zajmova poduzećima i stambenih kredita.

Na kvalitetu kreditiranja dodatno su utjecali udjeli neprihodujućih kredita i drugi pokazatelji kreditnog rizika. Banke su navele da su ti pokazatelji pridonijeli pooštravanju kriterija za zajmove poduzećima i potrošačke kredite, dok na stambeno kreditiranje nisu imali znatniji učinak.

Sličan pritisak očekuju i tijekom trećeg tromjesečja.

Blagi rast potražnje poduzeća

Potražnja kompanija za kreditima i kreditnim linijama blago je porasla. Neto tri posto banaka izvijestilo je o povećanju, što je nastavak skromnih promjena koje se bilježe od sredine 2024. godine.

Rezultat je bio bolji od očekivanja banaka iz prethodnog istraživanja, kada su predviđale izražen pad potražnje od deset posto.

Poduzeća su više tražila sredstva za financiranje zaliha i obrtnog kapitala. Kod velikih kompanija porasla je i potražnja za kreditima za fiksne investicije, dok su dodatni razlozi uključivali refinanciranje postojećih obveza i restrukturiranje duga.

Banke su zabilježile i veće potrebe za likvidnošću, ali ukupnu situaciju i dalje smatraju neujednačenom i snažno ovisnom o daljnjem razvoju geopolitičkih okolnosti.

Građani manje traže stambene kredite

Potražnja kućanstava za stambenim kreditima snažno je pala. Neto postotak banaka koje su prijavile smanjenje iznosio je 15 posto, iako je pad bio nešto blaži od ranije očekivanih 20 posto.

Najvažniji razlozi bili su slabljenje povjerenja potrošača i promjene kamatnih stopa. Negativno su utjecala i lošija očekivanja na tržištu nekretnina.

Potražnja za potrošačkim i ostalim kreditima kućanstvima također je nastavila slabjeti, ali blaže nego što su banke predviđale.

Neto pad iznosio je dva posto, u usporedbi s očekivanim smanjenjem od devet posto. Glavni razlog ponovno je bilo slabije povjerenje potrošača, uz suzdržaniju kupnju trajnih dobara i učinak promjena kamatnih stopa.

Banke za treće tromjesečje očekuju daljnji pad potražnje za stambenim kreditima, od približno 12 posto, dok bi interes za potrošačke kredite trebao ostati nepromijenjen.

Teži pristup izvorima financiranja

Pristup banaka financiranju putem depozita građana i poduzeća, dužničkih vrijednosnih papira i tržišta novca blago se pogoršao u drugom tromjesečju.

Pogoršanju su pridonijeli i kratkoročni i dugoročni izvori financiranja. Pristup sekuritizaciji ostao je uglavnom nepromijenjen.

U sljedeća tri mjeseca banke očekuju daljnje pogoršanje pristupa financiranju putem dužničkih vrijednosnih papira, depozita i tržišta novca, dok kod sekuritizacija ne očekuju veće promjene.

Najveće pooštravanje u automobilskoj industriji

U prvoj polovici godine kreditni standardi pooštreni su u većini gospodarskih sektora, uz iznimku uslužnih djelatnosti koje ne uključuju financijske usluge i nekretnine.

Najizraženije pooštravanje zabilježeno je u dijelovima prerađivačke industrije posebno izloženima energetskim i geopolitičkim rizicima. Među njima se izdvajaju automobilska industrija i energetski intenzivna proizvodnja.

Banke očekuju da će u drugoj polovici godine dodatno postrožiti kriterije u većini glavnih sektora. Uslužne djelatnosti i stambene nekretnine trebale bi biti među rijetkim područjima u kojima se očekuju uglavnom nepromijenjeni uvjeti.

Potražnja za kreditima bila je niža ili nepromijenjena u većini sektora. Iznimka su bile usluge, bez financijskog sektora i nekretnina, gdje je u prvoj polovici godine porasla.

Za ostatak godine banke očekuju uglavnom male ili umjerene promjene kreditne potražnje među glavnim gospodarskim djelatnostima.

Povoljniji krediti za zelena poduzeća

Klimatski rizici sve snažnije utječu na odluke banaka. Za zelena poduzeća i kompanije koje provode vjerodostojnu tranziciju prema održivijem poslovanju banke su tijekom posljednjih 12 mjeseci ublažavale kreditne standarde.

Istodobno je porasla njihova potražnja za zajmovima.

Suprotan trend zabilježen je kod kompanija s visokim emisijama koje nemaju uvjerljiv plan klimatske tranzicije. Za njih su kriteriji postali stroži, a potražnja za kreditima blago se smanjila.

Fizički klimatski rizici, poput ekstremnog vremena, poplava, suša ili požara, i dalje najviše pridonose pooštravanju kreditnih kriterija za poduzeća. Sve važniji postaje i tranzicijski rizik pojedinih kompanija, odnosno njihova izloženost troškovima prelaska na niskougljično gospodarstvo.

Najvažniji pokretači potražnje za zelenim kreditima bili su ulaganja povezana s klimatskom tranzicijom i restrukturiranje poslovanja. Važnu ulogu imali su i regulatorni zahtjevi te povoljnije kamatne stope za financiranje zelenih projekata i tehnologija.

Neizvjesnost oko budućih klimatskih pravila djelovala je suprotno i smanjivala interes za nova zaduženja.

Energetski učinkovite nekretnine lakše do kredita

Slične razlike vidljive su i na tržištu nekretnina.

Banke su ublažavale uvjete kreditiranja zgrada koje već imaju dobru energetsku učinkovitost ili je planiraju dosegnuti. Istodobno je rasla potražnja za kreditima za takve nekretnine.

Za zgrade s trajno slabim energetskim svojstvima uvjeti su postali stroži, a potražnja za financiranjem smanjena.

Fizički rizici povezani s nekretninama bili su glavni klimatski čimbenik koji je pooštravao kriterije za stambene kredite. Dobra ili planirana energetska učinkovitost zgrade djelovala je kao olakšavajući faktor.

Ulaganja u energetsku obnovu ostala su glavni razlog rasta klimatski povezanih stambenih kredita. Pozitivno su djelovale i povoljnije kamatne stope za održive projekte te državne potpore, dok je regulatorna neizvjesnost smanjivala potražnju.

Istraživanje je provedeno od 15. do 30. lipnja među 159 banaka europodručja, a sve su odgovorile na upitnik. Rezultati se uglavnom odnose na promjene u drugom tromjesečju i očekivanja za treće tromjesečje 2026. godine.