Kreditiranje kompanija u eurozoni zamjetno je ubrzalo u svibnju, a poboljšana je i ponuda novca, pokazali su preliminarni podaci Europske središnje banke.
Kreditni plasmani kompanijama porasli su u svibnju za četiri posto na godišnjoj razini, što je najbrži rast u tri godine. U travnju su krediti kompanijama bili veći za 3,4 posto.
Time je kreditiranje poduzeća ubrzalo četvrti mjesec zaredom, nakon kratkotrajnog usporavanja na početku godine.
Podaci upućuju na postupni oporavak kreditne aktivnosti u gospodarstvu eurozone, nakon razdoblja u kojem su visoke kamatne stope i slabija potražnja pritisnule zaduživanje kompanija.
Kreditiranje kućanstava također je poraslo, ali znatno blažim tempom. U svibnju je uvećano za 3,1 posto na godišnjoj razini, nakon što je prethodnih pet mjeseci raslo stabilnom stopom od tri posto.
Rast kredita kućanstvima tako se zadržao blizu najviše razine od početka 2023. godine, ali bez snažnijeg ubrzanja.
Poboljšanje je vidljivo i u pokazateljima ponude novca. Monetarni agregat M1, koji uključuje gotovinu u opticaju i prekonoćne depozite, porastao je u svibnju za četiri posto. U travnju je bio veći za 3,8 posto, što je bila najslabija stopa od početka prošle godine.
Gotovo dvogodišnje razdoblje smanjene ponude novca završilo je u rujnu 2024. godine, a najnoviji podaci pokazuju nastavak oporavka likvidnosti u financijskom sustavu.
Najširi pokazatelj ponude novca, monetarni agregat M3, koji uključuje i oročene depozite, također je ubrzao. U svibnju je porastao za 3,2 posto, što je pola postotnog boda više nego u travnju.
Rast kreditiranja i ponude novca važan je signal za Europsku središnju banku jer pokazuje kako se financijski uvjeti postupno olabavljuju. Nakon razdoblja snažnog stezanja monetarne politike, kompanije ponovno povećavaju zaduživanje, dok novčani agregati upućuju na bolju likvidnost u gospodarstvu.
Pročitajte još:
Ipak, podaci ne znače nužno snažan investicijski zaokret. Kreditiranje kućanstava i dalje raste umjereno, a oporavak potražnje za kreditima ovisit će o kretanju kamatnih stopa, gospodarskim očekivanjima i spremnosti banaka da povećaju plasmane.
Za eurozonu je svibanjski podatak ipak pozitivan signal: kreditni kanal, koji je u prethodnom razdoblju bio pod pritiskom visokih stopa, ponovno pokazuje znakove života.
