Europska komisija i nacionalna tijela za zaštitu potrošača u 23 zemlje članice te s Islanda i iz Norveške objavili su rezultate provjere popusta tijekom online prodaje prigodom Crnog petka i Cyber ponedjeljka protekle godine, a nalaz pokazuje da je čak 30 posto popusta bilo neispravno.
U analizu je bila uključena i Hrvatska. Od članica EU-a nisu bile uključene samo Poljska, Nizozemska, Finska i Slovačka.
Ti pregledi se redovno obavljaju i koordinira ih Europska komisija, a cilj im je utvrditi jesu li trgovačke cjenovne prakse vezane za popuste tijekom glavnih prodajno-promidžbenih akcija u skladu s europskim zakonom o zaštiti potrošača.
Tijela za zaštitu potrošača provjerila su 314 online trgovaca i uvidjela da je u 30 posto slučajeva oglašeni popust bio u neskladu sa zakonom. Naime, direktiva o označavanju cijena, koja se odnosi na slučajeve kada se oglašavaju popusti, navodi da referentna cijena mora biti najniža cijena primijenjena u proteklih 30 dana.
U analizi su utvrđene i neke druge neispravne prodajne taktike koje mogu utjecati na odluke o kupnji.
Tako su u 36 posto slučajeva prodavatelji pokušali dodati opcionalni predmet u potrošačku košaricu, a od toga u čak 40 posto slučajeva nije jasno zatražena suglasnost kupca.
Usporedne cijene prikazalo je 34 posto prodavateja, ali među njima šest od 10 nije razvidno objasnilo referencu za usporedbu.
U 18 posto slučajeva prodavatelji su koristili tehnike pritiska kao što su tvrdnja da proizvod nestaje iz ponude ili vremensko odbrojavanje. U više od 50 posto slučajeva taj pritisak nije odgovarao stvarnom stanju stvari s proizvodom.
U 10 posto slučajeva prodavatelji su postupno dodavali naknade tijekom postupka kupnje, kao što su naknade za pošiljku ili uslugu.
Prema europskom zakonu o zaštiti potrošača, dodavanje predmeta bez suglasnosti kupca, iznošenje cijena na zavaravajući način, lažna tvrdnja da proizvoda ostaje sve manje u ponudi ili skrivanje dodatnih naknada do završetka procesa kupnje su nezakonite trgovačke prakse. Nakon ove revizije nacionalna tijela za zaštitu potrošača mogu djelovati protiv prodavatelja koji su u tim prekršajima uhvaćeni.
Pročitajte još:
Potrošači koji imaju problema s trgovcem imaju mogućnost traženja povrata novca, a ako to nije izvedivo u izravnom kontaktu s prodavateljem mogu tražiti pomoć Europske mreže potrošačkih centara, pribjeći postupku izvansudskog rješavanja spora ili pokrenuti sudsku tužbu.
Inače, Hrvati su za Crni petak u 2025. potrošili oko 107 milijuna eura što je bilo oko šest milijuna eura više no u godini ranije. To je bilo otprilike na razini onoga što je predviđala Hrvatska gospodarska komora koja je očekivanje postavila na 108 milijuna eura.
Jedan odgovor
Uvijek se nastoji zamagliti oči potrošačima