Ukupni prihodi državnog proračuna za 2025. godinu planiraju se u iznosu od 33 milijarde eura, a rashodi 37 milijardi, rekao je na sjednici Vlade RH, premijer Andrej Plenković.
„Ukupni prihodi veći su u odnosu na 2024. godinu za 8,6 posto, a značajan učinak na prihode imaju povećani porezni prihodi, ali i znatno brže povlačenje sredstva iz EU-ovih fondova. Proračun je usmjeren u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu“, rekao je premijer Plenković.
Državnim proračunom se želi osigurati bolji životni standard kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva, a tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, uz rješavanje stambenog zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, rekao je predsjednik Vlade RH.
Vlada za 2025. godinu projicira rast BDP-a od 3,2 posto, a stopu inflacije na 2,7 posto.
„Mi mislimo da će rast BDP-a biti 3,2 posto u idućoj godini, a u ovoj godini 3,6 posto. I takvom prognozom smatramo da ćemo biti među najbrže rastućim ekonomijama unutar Europske unije. Ove godine mislimo da će inflacija biti maksimalno tri posto a da će dogodine biti oko 2,7 posto“, dodao je Plenković.
Premijer je najavio i rast mirovina i plaća a istakao je i da je važno da nastavimo pratiti rast cijena hrane te očekujemo odgovorno ponašanje svih aktera na tržištu, jer se time ublažavaju daljinji inflatorni pritisci.
Najavio je u uvodnom dijelu sjednice Vlade RH i nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, a tu su i ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport i ruralni razvoj.
„Posebno je važno, s obzirom na okolnosti, sigurnosne, globalne, i u Europi i u svijetu, da ćemo s ovakvim proračunom dostići cilj od dva posto proračunskih izdvajanja za obranu te 29 posto za modernizaciju“, rekao je Plenković.
Proračun prema Plenkovićevim riječima prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije.
Tako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći je za 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.
Manjak općeg proračuna prema metodologiji ESA 2010 trebao bi prema projekcijama Vlade RH u 2025. godini biti 2,3 posto BDP-a, 1,9 posto u 2026. te 1,8 posto BDP-a u 2027. godini.
Rekao je i da će nastaviti sa smanjenjem udjela javnoga duga u BDP-u, za koji ove godine očekuju da će biti na 57,4 posto, najniži u proteklih 15 godina, zatim 56 posto u idućoj i 55 u 2026. godini.
Vlada RH na donijela je i Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan Republike Hrvatske za razdoblje 2025.-2028, koji se ove godine donosi prvi put. Njegova izrada rezultat je novog, revidiranog Okvira za ekonomsko upravljanje EU koji je stupio na snagu 30. travnja 2024. godine. Ključni element okvira su novine vezane uz upravljanje fiskalnom politikom te fiskalna pravila.
Tako je sada, umjesto Programa stabilnosti te Nacionalnog programa reformi, svaka država članica EU dužna dostaviti Nacionalni srednjoročni fiskalno-strukturni plan. Reformske aktivnosti i investicije oslanjaju se na aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u prve dvije godine trajanja ovog plana, kao i na poboljšanu apsorpciju europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Pitanje klimatskih promjena, vlada smatra strateškim pitanjem, naglasio je premijer u uvodu sjednice.
„Podsjećam hrvatsku javnost – nalazimo se u razdoblju u sljedećih 15 godina kada će svjetske rezerve ugljena doći na svoj sami vrh, praktički u ovom desetljeću, do kraja desetljeća na samom vrhu svjetskih rezervi nafte, do 2040. na samom vrhu svjetskih rezervi plina“, rekao je premijer Plenković.
Pročitajte još:
Naglasio je i da ako je potražnja veća, cijena energenata bit će viša, i zato su u kontekstu itekako bitna daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, poručio je Plenković.
Proračun, kako je ocijenio predsjednik Vlade RH, dobro pokriva sve prioritete i da je usklađen s globalnim obvezama koje je Hrvatska preuzela.
