Od višemilijardskih ulaganja Nvidije do prvog europskog ETF-a posvećenog fotonici, interes ulagača za taj sektor snažno raste. Predstavnici industrije ipak upozoravaju da Europi i dalje nedostaje kapital potreban za pretvaranje znanstvenih inovacija u proizvodnju velikih razmjera.
Razvoj umjetne inteligencije, 5G mreža, kvantnog računarstva, medicinskih tehnologija i obrambenih sustava ponovno je usmjerio pozornost investitora prema fotonici.
Potražnja raste jer se optičke tehnologije sve češće koriste kao brža i energetski učinkovitija zamjena za električne veze, posebno u podatkovnim centrima i mrežama potrebnima za rad sustava umjetne inteligencije.
Nvidia je od ožujka ulagala u američke fotoničke kompanije Coherent i Lumentum te u druge projekte povezane s optikom i AI mrežama. Ukupna vrijednost tih ulaganja premašuje šest milijardi dolara.
Fotonika istodobno dobiva na važnosti u telekomunikacijama, kvantnom računarstvu, medicini i obrani.
Pokrenut prvi europski ETF posvećen fotonici
Rastući interes ulagača potaknuo je i pokretanje prvog europskog burzovno utrživog fonda usmjerenog isključivo na fotoniku.
Defiance Photonics ETF od 9. srpnja uvršten je na Londonsku burzu i Borsu Italianu.
Prema ocjeni Daive Rakauskaitė, upravljačke partnerice fonda rizičnog kapitala Aneli Capital, veći interes investitora može europskim kompanijama pomoći da snažnu znanstvenu i inženjersku bazu brže pretvore u industrijsku proizvodnju.
Problem je, međutim, u tome što Europa gubi tržišni udio. Prema podacima platforme Photonics21, kineski udio u globalnom tržištu fotonike tijekom posljednja dva desetljeća utrostručio se na više od 30 posto, dok je europski pao na 15 posto.
Europa ima znanje, ali nema dovoljno kapaciteta za rast
Rakauskaitė smatra da Europa i dalje proizvodi vrhunsku lasersku znanost, ali mora snažnije ulagati u razvoj proizvodnih kapaciteta.
Europski startup s funkcionalnim fotoničkim rješenjem trebao bi imati mogućnost proizvoditi ga u većim količinama unutar Europe, umjesto da se europske kompanije za proizvodnju okreću kineskim konkurentima, istaknula je.
Prema njezinu mišljenju, Europa ne bi trebala biti samo izvor novih izuma nego i važan kupac vlastitih tehnologija.
Na potrebu jačanja domaćih opskrbnih lanaca prošle su godine upozorile i velike europske kompanije iz automobilske, obrambene i industrijske proizvodnje, među kojima su Mercedes, Bosch i Volkswagen.
U zajedničkoj izjavi zatražile su snažnije i otpornije europske lance opskrbe fotoničkim komponentama.
Potreban kapital od prototipa do masovne proizvodnje
Integrirana fotonika u europskom je Aktu o čipovima prepoznata kao jedna od ključnih tehnologija, uz tradicionalnu elektroniku.
Rakauskaitė ipak smatra da su potrebne dodatne mjere kako bi kompanije lakše prešle iz faze istraživanja i pilot-proizvodnje u komercijalno konkurentnu industrijsku proizvodnju.
To uključuje dugoročniji kapital, veće javne i privatne investicije te industrijsku politiku koja fotoničke kompanije tretira kao strateški važne.
„Jačanje europske fotonike znači podržavati startupove tijekom cijelog razvoja, od prvog prototipa do proizvodnje punog opsega“, poručila je.
Dodala je da bi vlade uspješno širenje fotoničkih kompanija trebale promatrati i kao pitanje gospodarske sigurnosti.
Litva kao primjer uspješne europske laserske industrije
Kao dokaz da Europa može razviti konkurentnu domaću proizvodnju lasera navodi se Litva, koja ove godine obilježava 60 godina laserske industrije.
Između 90 i 95 posto litavske proizvodnje lasera izvozi se u više od 80 zemalja, dok sektor godišnje raste po stopi većoj od 16 posto, prema podacima Litavske agencije za inovacije.
Rakauskaitė smatra da Litva pokazuje kako europske kompanije mogu postati globalno konkurentne u tom području.
Pročitajte još:
Sljedeći je izazov osigurati da i druge europske kompanije dobiju kapital, proizvodne kapacitete i podršku potrebnu za dosezanje industrijskih razmjera.
Bez toga bi Europa mogla zadržati snažnu poziciju u znanstvenim istraživanjima, ali nastaviti gubiti proizvodnju, tržišni udio i dio strateške kontrole nad tehnologijama ključnima za umjetnu inteligenciju, obranu i energetsku tranziciju.
