U prošloj godini potrošnja prirodnog plina u Europskoj uniji (EU) povećana je za 2,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ovisnost o uvozu iznosila je 87,6 posto.
Istodobno, zaustavljen je trend pada proizvodnje domaćega plina budući da je ona povećana na godišnjoj razini za 3,2 posto.
Ukupna potrošnja u EU u prošloj godini iznosila je 13,09 milijuna teradžula. Prije pet i više godina godišnja potrošnja prelazila je 15 milijuna teradžula.
Najveće povećanje u potrošnji od 11,3 posto imala je Hrvatska, a nakon toga Portugal s 11,2 posto te Slovenija s 10,3 posto.
U Hrvatskoj je u 2025. potrošnja iznosila 106.586 teradžula naspram brojke od 95.785 u 2024.
Najveći pad u potrošnji imala je Finska za čak 17,7 posto ispred Švedske s 9,7 posto te Estonije s 9,6 posto.
Najveću potrošnju u apsolutnim brojkama imale su Njemačka, Italija i Francuska.
U Njemačkoj je ona iznosila 3,11 milijuna, u Italiji 2,4 milijuna te u Francuskoj 1,24 milijuna teradžula.
Godišnja potrošnja je u Njemačkoj porasla 3,4 posto, a u Italiji dva posto. U Francuskoj je došlo do pada od 3,2 posto.
Slovenija je imala potrošnju prirodnog plina od 37.748 teradžula, odnosno otprilike tri puta manje od Hrvatske.
Izvor: Eurostat
Proizvodnja domaćega plina u EU je u prošloj godini povećana za spomenutih 3,2 posto na 1,21 milijuna teradžula.
Najveći europski proizvođač prirodnog plina je Rumunjska gdje je proizvodnja pala za 0,8 posto na 357,14 tisuća teradžula.
Proizvodnja je smanjenja zapravo u tri europske zemlje s najvećim apsolutnim brojkama. U Nizozemskoj je to bilo 3,5 posto, a u Njemačkoj 2,3 posto.
Pročitajte još:
Zato je Italija, koja je na četvrtom mjestu, imala povećanje od čak 16,5 posto na 130,56 tisuća teradžula.
Najveću stopu povećanja, iako se radi o relativno malim količinama, imala je Danska od 66,7 posto.
U Hrvatskoj je proizvodnja pala za 3,1 posto na 29,06 tisuća teradžula.
Slovenija je proizvela količinu od tek 133,7 teradžula, a to je bio godišnji pad od 11,8 posto.
Jedan odgovor
Brojke su porazne za HR i njene građane.