Jasno je da su ljudi u nekim zemljama Europske unije (EU), odnosno diljem Europe, bogatiji no u nekim drugim, a jedan od pokazatelja razlike između bogatijih i siromašnijih zemalja je bogatstvo po odrasloj osobi. Neto bogatstvo je zapravo ukupnost onoga što osoba ili kućanstvo posjeduje nakon što je oduzeto ono što duguje. U to je uključena financijska imovina i ostalo što se posjeduje kao što su nekretnine.
Prema globalnom izvješću o bogatstvu za 2025. godine švicarske banke UBS, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. je u 31 europskoj zemlji variralo od 29.923 eura u Turskoj do 634.584 eura u Švicarskoj. Naravno, unutar EU-a jaz je manji i nalazi se u rasponu od 44.568 eura u Rumunjskoj do 523.591 eura u Luksemburgu.
Švicarska i Luksemburg su jedine europske zemlje u kojima je prosječno bogatstvo odrasle osobe veće od 500 tisuća eura. Na trećem je mjestu Danska s brojkom od 444.898 eura. Prosječno je bogatstvo po odrasloj osobi iznad 300 tisuća eura u Nizozemskoj, Norveškoj, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Švedskoj. Varira između 342.477 eura u Nizozemskoj i 308.935 eura u Švedskoj.
Iz toga je razvidno da je po ovom parametru Ujedinjeno Kraljevstvo najbogatije u krugu pet najvećih europskih gospodarstava. Brojka za tu zemlju je 313.840 eura. Slijedi Francuska s 278.550 eura, Njemačka s 237.172 eura, Španjolska s 215.945 eura i konačno Italija s najmanjim prosjekom od 198.321 eura.
Više od trećine zemalja ima bogatstvo po odrasloj osobi ispod 100 tisuća eura i među njima je i Hrvatska. U Hrvatskoj je brojka 76.358 eura prosječnog bogatstva po odrasloj osobi, a lošije od Hrvatske u tom smislu je sedam zemalja EU-a. To su Estonija, Litva, Slovačka, Poljska, Mađarska, Bugarska i Rumunjska. U Sloveniji je iznos 105.367 eura po odrasloj osobi.
Nešto se drugačija slika dobije kada se pogleda medijalno bogatstvo.
“Prosječne brojke su obično nagnute naviše zbog relativno malog broja pojedinaca koji raspolažu nerazmjerno velikim bogatstvom. Medijalna brojka, koja je zapravo središnja brojka raspodjele bogatstva stanovništva, obično daje uravnoteženiju sliku stanja na sredini ljestvice bogatstva”, objašnjava se u izvješću.
U svakoj je zemlji medijalno bogatstvo niže od prosječnog, a u nekim slučajevima jaz je dosta izražen. Tako u Švicarskoj medijalna brojka bogatstva odrasle osobe iznosi 168.374 eura. Medijalno bogatstvo u analiziranoj 31 europskoj zemlji varira od 7.765 eura u Turskoj do 365.244 eura u Luksemburgu.
Unutar EU-a ono varira od 22.257 eura u Poljskoj do spomenute brojke u Luksemburgu. Na ljestvici EU-a druga je Belgija s 234.238 eura nakon čega slijedi Danska sa 199.647 eura.
Među najvećim europskim gospodarstvima i u ovom parametru na vrhu je Ujedinjeno Kraljevstvo sa 162.944 eura. Druga je Francuska sa 134.901 eura, a onda Španjolska sa 116.676 eura i Italija sa 114.988 eura. Najmanje medijalnog bogatstvo po odrasloj osobi među velikim gospodarstvima ima Njemačka, i to 69.949 eura.
Podsjetimo da u Njemačkoj veliki broj ljudi ne posjeduje stanove u kojima živi.
Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi je ispod 50 tisuća eura u devet zemalja EU-a, sve redom bivše socijalističke zemlje u središnjoj i jugoistočnoj Europi.
Pročitajte još:
Hrvatska je među njima s brojkom od 37.885 eura. To praktično znači da polovica odraslih stanovnika Hrvatske ima bogatstvo veće, a polovica manje od te brojke.
U Sloveniji je medijalno bogatstvo po odrasloj osobi 81.055 eura.
U svakom slučaju, jaz u bogatstvu između najimućnijih i najsiromašnijih europskih zemalja je veći od 20 puta, a unutar EU-a je više od 10 puta.
