U svibnju ove godine sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni bila je 0,2 posto slabija no u travnju, a na godišnjoj razini bila je niža za 1,2 posto.
Istodobno, na razini čitave Europske unije (EU) ona je mjesečno bila niža za 0,1 posto dok je u odnosu na svibanj 2025.oslabila za 0,3 posto.
Na mjesečnoj razini najslabiju izvedbu imala je Irska gdje je industrijska proizvodnja pala za 5,2 posto, a zatim Malta s brojkom od 3,7 posto te Litva s tri posto.
Najveći mjesečni porast iskazao je Luksemburg s 2,7 posto ispred Mađarske s 2,3 posto te Poljske s dva posto.
Hrvatska je industrijska proizvodnja u svibnju bila dva posto niža naspram travnja. Cijelu ovu godinu na mjesečnoj razini industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada, a svibanjsko je smanjenje bilo najveće.
Gledano godišnje, ponovno je Irska imala najslabiji rezultat s padom industrijske proizvodnje od 19,7 posto.
Druga je u tome Bugarska sa 4,7 posto, a onda Estonija s tri posto.
Izvor: Eurostat
Danska i Švedska su imale najveći rast industrijske proizvodnje u usporedbi sa svibnjem 2025. i on je bio po 6,5 posto.
Latvija je druga iskazavši se rastom od 6,2 posto, a zatim slijedi Mađarska s 5,4 posto.
U Hrvatskoj pad se dogodio i na godišnjoj razini, i to za 1,1 posto. Ove godine Hrvatska je imala godišnji rast industrijske proizvodnje samo u veljači i ožujku.
Kada se pogledaju sastavnice industrijske proizvodnje za eurozonu na godišnjoj razini, najviše je rasla u segmentu kapitalnih dobara stopom od 2,6 posto.
Rast je još zabilježen kod energije za 1,3 posto te kod intermedijarnih dobara za 1,2 posto.
Pročitajte još:
Snažno je pak pala industrijska proizvodnja netrajne potrošačke robe, i to za čak 10,7 posto. Kod trajnih potrošačkih dobara godišnje je smanjenje iznosilo tri posto.
Istovjetne karakteristike imala je industrijska proizvodnja u cijelom EU-u uz nešto različite brojke, pa je tako kod netrajnih potrošačkih dobara godišnji pad bio 8,1 posto dok je kod kapitalnih dobara rast bio tri posto.
