Pitanje viših poreza na električnu energiju no na fosilna goriva je tema koja je poprilično zaokupila Bruxelles u zadnje vrijeme s obzirom da želi u vremenu zelene tranzicije postići upravo obrnuto kako bi se promicala proizvodnja iz obnovljivih izvora.
No, proceduralni i financijski aspekti takve namjere sada su zakomplicirali ishod nakon što je Njemačka predbacila Europskoj komisiji da želi iskoristiti zakon o tržištu električne energije kako bi zaobišla europska porezna pravila i nacionalnu suverenost u tom smislu.
Ono što Berlin zapravo želi je da se pitanje poreza riješava poreznim zakonima, a ne preko drugih zakonskih rješenja.
Osim toga, uvođenje poreznih promjena kroz zakon za koji je potrebna kvalificirana većina nikako nije isto kao uvođenje istih tih promjena u okviru europske porezne regulative za koju je potrebna suglasnost svih zemalja članica Europske unije (EU).
S druge pak strane Bruxellesu se žuri elektrificirati industriju, promet i energetski sektor jer su cijene struje uporno previsoke.
“Dvojim da prijedlog (o promjeni poreza) može biti usvojen kvalificiranom većinom. To je suprotno onome što traže porezni zakoni i izravno se upliće u nacionalnu poreznu i proračunsku suverenost”, stoji u pismu koje je potpisao državni tajnik Bastian Fleig iz njemačkog ministarstva financija i u koje je uvid imao Euronews.
EU je nedavno postavio cilj elektrifikacije od 46 posto do 2040. kako bi se smanjio uvoz fosilnih goriva. U dva dana nakon izbijanja ovogodišnjeg rata na Bliskom istoku EU je platio 22 milijarde eura, a da nije kupio nikakvu novu količinu energenata, samo zbog rasta cijene.
Struja se trenutačno u EU još uvijek plaća nerijetko tri do pet puta skuplje od plina što otežava kućanstvima i tvrtkama prijelaz na čiste tehnologije.
Sada smo, dakle, pred dvojbom ili sukobom oko toga je li politički bitnije imati nacionalni nadzor nad poreznom politikom ili jeftiniju struju koja bi potakla elektrifikaciju.
Njemačka ipak smatra da je moguće da struja bude jeftinija, ali ne na predloženi način.
Berlin inzistira da se treba niže oporezivanje struje ispregovarati u okviru europske direktive o porezima.
Finska i Švedska su iznimke u EU time što oporezuju plin više no struju.
Prema analizi Europske komisije, u EU naknade za korištenje mreže i porezi zajedno često iznose više no što je cijena potrošene struje.
Pročitajte još:
Naime, na mrežarinu odlazi u prosjeku 27 posto od ukupnog računa za kućanstva i 21 posto za tvrtke. Udio nacionalnih poreza i naknada u računima je 24 posto za kućanstva i 16 posto za tvrtke.
Europski parlament i zemlje članice trebaju nakon ljetne pauze krenuti, pod palicom irskog predsjedništva, u te osjetljive pregovore o cijeni i oporezivanju struje.
