U 2023. Hrvatska je iz proračuna EU-a bila u plusu 2,4 milijarde eura

Poznato je da su bogatije zemlje na zapadu i sjeveru Europske unije (EU) većinski neto uplatitelji u zajednički europski proračun, dok one u središnjoj i jugoistočnoj Europi uglavnom iz proračuna primaju novac premda i same dio sredstava iz nacionalnih proračuna transferiraju u europski.

Prema podacima Europske komisije (EK), a koje je objavio Euronews, u prošloj godini najveće uplate u europski proračun imale su, očekivano, zemlje “velike četvorke”. Njemačka je uplatila 33,8 milijardi eura, Francuska 25,8 milijardi eura, Italija 18,8 milijardi eura te Španjolska 13,6 milijardi eura.

Devet zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, pridonijelo je zajedničkom proračunu EU-a s manje od milijardu eura. Najmanje su uplatile Malta (112 milijuna eura), Cipar (258 milijuna eura) i Estonija (355 milijuna eura).

Hrvatska je uplatila 655 milijuna eura, a Slovenija 678 milijuna eura.

To su, naravno, apsolutne brojke uplaćenih iznosa, ali kada se uračunaju i primici iz zajedničkog proračuna, koje dobivaju i najbogatije zemlje, vidljivo je da 10 zemalja EU-a spada u grupu neto uplatitelja, a 17 u skupinu neto primatelja.

U 2023. godini najviše je novaca iz zajedničkog budžeta povukla Francuska, i to 16,5 milijardi eura. Slijedi Poljska sa 14,1 milijardi, Njemačka sa 14 milijardi, Italija s 12,8 milijardi i Španjolska s 12,1 milijardi eura.

Na dnu su po primicima Malta s 277 milijuna eura, Ciipar s 393 milijuna te Slovenija s 952 milijuna eura.

Hrvatska je povukla 3,04 milijarde eura, što znači da je ukupno kad je riječ o uplatama i isplatama u plusu 2,39 milijardi eura.

Njemačka, primjerice, uplaćuje 19,8 milijardi eura više no što povlači, Francuska 9,3 milijarde eura, a Nizozemska 6,3 milijarde eura.

Ostali neto uplatitelji su Italija, Švedska, Španjolska, Austrija, Irska, Danska i Finska.

U plusu je najviše Poljska, i to za sedam milijardi eura, a iza toga Rumunjska s 5,85 milijardi.

Ako se gleda primitke iz EU proračuna po osobi slika je nešto drugačija jer postoje velike razlike u broju stanovnika po pojedinim članicama.

U 2023. godini uplate po osobi u zajednički proračun varirale su od 137 eura u Bugarskoj do 688 eura u Luksemburgu. U slučaju Hrvatske brojka je 170 eura.

Svaki Nijemac je, primjerice, pridonio zajedničkom proračunu sa 403 eura, a Francuz sa 378 eura.

Kad se gledaju primici, na svakog državljanina Hrvatska iz EU proračuna došlo je 789 eura. To znači da je u neto iznosu svaki građanin Hrvatske, nakon uplata i isplata, bio u višku od 619 eura.

U kontekstu neto primitaka iz zajedničkog proračuna po osobi Hrvatska je na visokom drugom mjestu u EU, odmah iza Luksemburga čiji su građani bili u plusu od 3.081 eura po osobi.

Slovenija je s neto brojkom od 129 eura po osobi najmanje prema toj klasifikaciji dobivala iz EU proračuna, a od 10 zemalja koje su bili neto uplatitelji po osobi najviše je “izdvajao” svaki Nizozemac, i to 350 eura.

Izvor u EK je napomenuo za Euronews da su navedene brojke tek dio koristi koje donosi članstvo u EU.

“Od potrošnje za koju se čini da je usmjerena na samo jednu članicu koristi može imati više država zbog snažnog učinka prelijevanja. Potrošnja ima učinak i na europsko javno dobro koje zahtjeva podjelu kod financiranja”, naveo je taj izvor.