Za generaciju Z, odnosno one rođene između 1997. i 2012. godine, uspjeh u karijeri više nije definiran napredovanjem, a mnogi daju prednost ravnoteži između poslovnog i privatnog života nad većom odgovornošću i duljim radnim vremenom.
Ovaj trend, piše Euronews, postaje sve veći izazov za tvrtke, od kojih se mnoge već bore sa stvaranjem sljedeće generacije lidera.
“Prema globalnim istraživanjima, samo oko šest posto generacije Z želi preuzeti više rukovodeće uloge i postati šefovi. Za organizacije i njihove strukture to je ogroman problem”, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor tvrtke Enpulse.
Stručnjaci ističu kako je nevoljkost mladih radnika da preuzmu rukovodeće uloge prije svega uzrokovana rastućim odgovornostima koje dolaze s poslom.
Posljednjih godina broj zaposlenika koji odgovaraju jednom menadžeru znatno se povećao, pri čemu se prosječna veličina tima udvostručila – s otprilike šest na dvanaest članova.
To stavlja menadžere pod sve veći pritisak. S jedne strane odgovorni su upravama i višem menadžmentu za ostvarivanje poslovnih ciljeva, a s druge se od njih očekuje da podupiru razvoj i motivaciju sve brojnijih timova.
“Generacija Z pažljivo je odvagnula što za nju znači ravnoteža između poslovnog i privatnog života u odnosu na odricanja koja nosi rukovodeća pozicija. Mladi jasno vide teret koji dolazi s upravljačkom ulogom. Menadžer odgovara i svojim nadređenima i za sve veće timove kojima je potrebna kontinuirana podrška”, pojasnio je Szklarski.
Sve manji interes za rukovodeće pozicije nije problem samo pojedinačnih tvrtki, već globalni trend koji bi mogao biti posebno izazovan za Europu, gdje demografske promjene već smanjuju broj radno sposobnog stanovništva.
“Broj zaposlenih ljudi bit će sve manji, osobito u Europi. Ako ne razvijemo novu generaciju menadžera i ne pripremimo ljude za preuzimanje odgovornosti za vođenje timova, suočit ćemo se sa sve većim izazovima u očuvanju učinkovitosti organizacija“, upozorio je izvršni direktor Enpulsea.
Iako umjetna inteligencija sve snažnije prodire u poslovni svijet i automatizira brojne procese, Szklarski smatra da neće riješiti nedostatak menadžera.
Pročitajte još:
Prema njegovu mišljenju, još uvijek nije jasno bi li zaposlenici bili spremni primati upute od algoritama niti može li umjetna inteligencija učinkovito preuzeti ulogu menadžera.
Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti, među kojima su empatija, izgradnja međuljudskih odnosa, motiviranje zaposlenika te donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudsku dimenziju organizacije.
