Više od petine bruto dodane vrijednosti u Hrvatskoj povezano je s turističkom potražnjom, prema procjeni Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) za 2025. godinu, objavljenoj u srijedu.
Računica obuhvaća izravnu turističku potrošnju, poslovanje dobavljača i potrošnju dohotka zaposlenih u turizmu.
Hrvatska je uz Portugal među zemljama u kojima ukupni gospodarski učinak turizma prelazi 20 posto bruto dodane vrijednosti. U Italiji i Španjolskoj iznosi približno 14 posto, a u Belgiji i Danskoj nešto manje od pet posto.
Prosjek obuhvaćenih članica EU-a iznosi 10,1 posto, uz izravan doprinos turizma od 4,1 posto, navodi JRC.
Širi učinak nastaje kada hoteli i restorani nabavljaju proizvode i usluge za svoje poslovanje te kada zaposleni troše zarađene plaće. Dio turističke potrošnje tako završava kod proizvođača hrane, prijevoznika i drugih dobavljača te se prelijeva u ostatak gospodarstva.
JRC je procjenu izradio povezivanjem službenih turističkih satelitskih računa s Eurostatovim tablicama koje prate odnose među gospodarskim djelatnostima i podacima o noćenjima. Jednaka metoda primijenjena je na sve obuhvaćene zemlje, što omogućuje njihovu usporedbu.
Prema DZS-u 12,18%
Bruto dodana vrijednost predstavlja vrijednost proizvedenih dobara i usluga nakon odbitka vrijednosti dobara i usluga utrošenih u proizvodnji. Ona je osnova za izračun BDP-a, koji uključuje i poreze na proizvode umanjene za subvencije.
Državni zavod za statistiku u ispravljenom satelitskom računu turizma za 2022. izravni doprinos turizma procijenio je na 11,57 posto ukupne bruto dodane vrijednosti. Izravni turistički BDP u toj je godini činio 12,18 posto hrvatskog BDP-a.
Ti se podaci odnose na 2022. i uži, izravni doprinos turizma, a JRC-ova objava obuhvaća i njegove šire gospodarske učinke.
Nova procjena predstavljena je uz europsku Strategiju održivog turizma, koju je Komisija također objavila u srijedu. Prema Komisijinim podacima, turizam u EU-u podupire više od 20 milijuna radnih mjesta i obuhvaća oko pet milijuna poduzeća, među kojima je 99 posto malih i srednjih.
Pročitajte još:
Strategija predviđa lakši pristup digitalnim alatima i podacima, obrazovanje zaposlenih te smanjivanje administrativnih prepreka. Među najavljenim projektima su Europska turistička akademija i zajednički europski prostor turističkih podataka.
Za destinacije Komisija priprema alate za upravljanje brojem i rasporedom posjetitelja, poticanje putovanja tijekom cijele godine te bolju pripremu za krize. Strategija odgovara i na nedostatak radnika, klimatske promjene te geopolitičku neizvjesnost, koje Komisija izdvaja među glavnim izazovima europskog turizma.
