Velika potražnja za građevinskim materijalom pretvorila je pijesak u izvor prihoda za krijumčare, korumpirane posrednike i tvrtke koje nezakonito vađenje prikrivaju urednom poslovnom dokumentacijom. Pijesak završava na gradilištima, a za njim ostaju oštećena riječna korita, nestale plaže i troškovi sanacije koje snosi lokalna zajednica.
Kenijske vlasti zatvorile su osam ilegalnih lokacija za vađenje pijeska i kamena u okrugu Machakos. Prema vijesti koju je Kenya News Agency objavila 3. studenoga, zajednička akcija više državnih i lokalnih službi obuhvatila je područja Mua, Kasinga i Ngela. Dio izvođača radio je bez valjanih rudarskih i okolišnih dozvola, a kamioni su prevozili pijesak bez potrebne dokumentacije.
Nadležne službe navode da je nekontrolirano kopanje izazvalo eroziju tla, oštetilo riječna korita i sustave podzemnih voda. Duboke, nezaštićene jame uzrokovale su smrtne slučajeve među radnicima i stanovništvom. Vlasti su naredile neprekidan nadzor zatvorenih lokacija te najavile uhićenja i zapljenu vozila za one koji nastave kopati ili pijesak prevoziti noću, prenosi kenijska agencija.
Razmjere potražnje pokazuje ovogodišnji izvještaj Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), Sand and Sustainability: An Essential Resource for Nature and Development, predstavljen u svibnju. Prema UNEP-u, svijet godišnje potroši oko 50 milijardi tona pijeska, a njegova bi uporaba samo za zgrade do 2060. mogla porasti do 45 posto. Procjena obuhvaća ukupnu potrošnju, uključujući legalno vađenje.
Pijesak pritom nastaje i obnavlja se sporije nego što ga vadimo. U riječnim i obalnim sustavima filtrira vodu, pridonosi stabilnosti obala i štiti ih od erozije i olujnih udara. Pretvaranjem u beton, asfalt ili staklo trajno se uklanja iz tih prirodnih procesa.
Podmićivanje i utaja poreza
U Maroku ilegalno vađenje pijeska prati velika potražnja građevinskog sektora, dodatno potaknuta pripremama za Svjetsko nogometno prvenstvo 2030. godine. Marokanski TelQuel u listopadu je prenio procjenu stručnjakinje za okolišne geoznanosti Aiche Benmohammadi prema kojoj takva djelatnost državu godišnje stoji pet milijardi dirhama.
Sugovornici tog medija upozoravaju i na dugotrajne postupke otvaranja legalnih nalazišta, koji ostavljaju prostor crnom tržištu. Predstavnik industrije građevinskog materijala David Toledano opisao je i raniju praksu u kojoj bi pojedini izvođači dobili odobrenje za vađenje 100.000 prostornih metara pijeska, a bez odgovarajućeg nadzora izvadili pet puta više.
Indijski istražitelji sumnjaju da se novac od nezakonito izvađenog pijeska u poslovnim knjigama prikazivao kao redovan prihod.
Indijska agencija za financijske istrage Enforcement Directorate u siječnju je objavila da je pred sudom u Kolkati podnijela optužni akt protiv Aruna Sarafa, tvrtke G D Mining i povezanih subjekata. Prema navodima agencije, pijesak se prevozio uz krivotvorene elektroničke prijevozne dokumente, a isti dokument koristio se za više vožnji.
Istražitelji tvrde da se dio tako stečenog novca gotovinskim uplatama i računovodstvenim manipulacijama prikazivao kao redovan poslovni prihod te ulagao u nekretnine. U sklopu postupka privremeno je blokirano 149 nekretnina.
OECD u ovogodišnjem izvještaju o odgovornim lancima opskrbe pijeskom i silikatima upozorava na podmićivanje, lažno prikazivanje podrijetla robe te izbjegavanje poreza i naknada.
Ilegalno vađenje na Jankomiru
Dokumentirani slučajevi uključuju i nasilje nad novinarima, policajcima i ljudima koji se protive uništavanju okoliša. Organizacija pritom traži preciznost u uporabi izraza „pješčana mafija”: dio neformalnog vađenja obavljaju ljudi koji žive od tog rada, bez povezanosti s organiziranim kriminalom.
Primjer nezakonite eksploatacije zabilježen je ove godine i u Zagrebu. Policijska uprava zagrebačka u ožujku je kazneno prijavila dvojicu muškaraca zbog sumnje na onečišćenje okoliša i protupravnu eksploataciju rudnog blaga na vodozaštitnom području Jankomir.
Prema policijskom priopćenju, na državnom zemljištu bez potrebne dozvole iskopali su jamu dugu 50 i široku 25 metara, dubine metar i pol. Iz nje su vadili pijesak i šljunak te ih utovarivali u kamion. Potom su, sumnja policija, u jamu odlagali građevinski i komunalni otpad, uključujući dijelove azbestnih ploča, i zatrpavali ga zemljom. Policija im je oduzela dva kamiona i radni stroj. Jednom od osumnjičenih sudac je 6. ožujka odredio istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela.
Pročitajte još:
UNEP zato među potrebnim promjenama ističe veću transparentnost dozvola, odobravanja projekata i financiranja te bolje praćenje vađenja.
Za građevinske tvrtke i investitore to znači provjeru dobavljača i podrijetla materijala. Niska nabavna cijena pijeska može skrivati neplaćene naknade, krivotvorene dokumente i štetu koja će se sanirati dugo nakon završetka gradnje.
