Inflacija u europodručju u listopadu je ubrzala na četiri posto, dvostruko više od cilja Europske središnje banke (ESB), što ponovno otvara pitanje daljnjeg povećanja kamatnih stopa.
Ipak, unatoč snažnom rastu ukupne inflacije, temeljni cjenovni pritisci zasad ostaju relativno ograničeni, što bi moglo utjecati na odluku središnje banke.
Potrošačke cijene porasle su četiri posto na godišnjoj razini, nakon rasta od 3,8 posto u rujnu, objavio je Eurostat. To je najviša stopa inflacije od rujna 2023. godine, a rezultat je u skladu s očekivanjima analitičara koje je anketirao Bloomberg.
Temeljna inflacija, koja isključuje energiju i druge volatilne komponente, ostala je na 2,5 posto, dok je inflacija u uslužnom sektoru blago porasla na 3,3 posto. Najnoviji val poskupljenja uglavnom je posljedica viših cijena energije, povezanih s ratom na Bliskom istoku.
Tržišta očekuju povećanje kamata u prosincu
ESB je na sastanku u listopadu odlučio zadržati kamatne stope nepromijenjenima, no dužnosnici sve otvorenije signaliziraju mogućnost novog povećanja ako se inflacijski izgledi ne poboljšaju.
Predsjednica ESB-a Christine Lagarde ocijenila je da je smjer daljnjeg kretanja monetarne politike jasan, dok je više članova Upravnog vijeća poručilo da listopadska stanka ne znači i kraj zaoštravanja. Predsjednik Bundesbanka Joachim Nagel smatra da će ESB vjerojatno morati ponovno podići kamate već u prosincu ako se inflacijska slika ne popravi.
Ulagači i analitičari također očekuju povećanje na prosinačkom sastanku, kada će ESB objaviti nove tromjesečne gospodarske projekcije. Depozitna kamatna stopa trenutačno iznosi 2,5 posto, a tržišta očekuju da bi tijekom iduće godine mogla dosegnuti tri posto ili više.
Ipak, analitičari Bloomberga upozoravaju da je važnija poruka najnovijih podataka to što temeljni inflacijski pritisci ostaju ograničeni, iako energetski šok traje već više od šest mjeseci. Dosadašnje prelijevanje viših cijena energije na ostale proizvode i usluge bilo je relativno slabo.
David Powell, viši ekonomist Bloomberga za europodručje, smatra da bi ESB nakon još jednog povećanja kamata u prosincu mogao biti blizu završetka ciklusa podizanja kamatnih stopa.
Plaće bi mogle ublažiti inflacijske pritiske
Jedan od glavnih rizika za ESB jest mogućnost da se skuplja energija prelije na plaće i prodajne cijene kompanija. Ako radnici zbog viših troškova života budu tražili veće plaće, a poduzeća te troškove prenijela na kupce, inflacija bi se mogla proširiti i postati dugotrajnija.
No, interni pokazatelji ESB-a upućuju na snažno usporavanje rasta plaća tijekom 2027. godine, što bi moglo ublažiti pritiske na temeljnu inflaciju.
Pritom se postavlja pitanje koliko daljnjeg zaoštravanja monetarne politike europsko gospodarstvo može podnijeti. Europodručje je dosad relativno dobro izdržalo posljedice sukoba na Bliskom istoku i ranije američke carine. Gospodarski rast u trećem tromjesečju bio je bolji od očekivanja, unatoč fiskalnim i političkim problemima u Francuskoj.
Pročitajte još:
S druge strane, novo povećanje kamata približilo bi monetarnu politiku gornjem dijelu raspona u kojem se njezin utjecaj na gospodarstvo još smatra relativno neutralnim. Dodatne rizike predstavljaju rast prinosa na globalnim tržištima obveznica i niske zalihe prirodnog plina uoči početka zime.
Za kućanstva i poduzeća to znači da bi razdoblje skupljeg financiranja moglo potrajati, no konačna odluka ESB-a ovisit će o tome hoće li se energetski šok nastaviti prelijevati na šire cijene ili će temeljna inflacija ostati pod kontrolom.
