Švedska podiže kamate prvi put nakon godinu dana, inflacija ponovno zabrinjava

Švedska središnja banka Riksbank trebala bi ovog tjedna povećati referentnu kamatnu stopu, pridružujući se nizu središnjih banaka koje zaoštravaju monetarnu politiku kako bi obuzdale inflacijske pritiske.

Prema anketi Bloomberga, svih 18 ekonomista očekuje da će Riksbank u srijedu podići kamatu s 1,75 na dva posto. Bio bi to prvi takav potez nakon godinu dana, odnosno prvo povećanje od 2023. godine.

Očekivano zaoštravanje dolazi u trenutku kada se švedsko gospodarstvo oporavlja, potaknuto ekspanzivnijom fiskalnom politikom i rastom izvoza. Švedsko ministarstvo financija predviđa da će BDP ove godine porasti tri posto, gotovo dvostruko više nego 2025. godine.

Iako je inflacija dosad bila umjerena, snažniji gospodarski rast, skuplja energija i slabljenje valute mogli bi ponovno ubrzati rast cijena. Središnja banka tako se suočava s rizikom da bi oporavak gospodarstva mogao dodatno pojačati inflacijske pritiske.

U rujnu je Riksbank procijenio da postoji oko 65 posto izgleda za povećanje kamatnih stopa u studenome, nakon čega bi u prvom tromjesečju iduće godine moglo uslijediti još jedno povećanje od 0,25 postotnih bodova. Ovotjedna odluka bit će privremena, što znači da banka neće objaviti nove gospodarske prognoze ni promijenjenu putanju kamatnih stopa.

Tržišta očekuju još jedno povećanje početkom 2027.

Dio analitičara smatra da će Riksbank zadržati smjernice iz rujna, prema kojima bi kamate mogle nastaviti rasti i početkom iduće godine. Ekonomistica SEB-a Amanda Sundström smatra da će banka povećati stopu za 0,25 postotnih bodova te poručiti da je prethodno najavljena putanja kamata i dalje uglavnom aktualna. Inflacija u osnovnoj kategoriji bila je nešto niža od očekivanja, ali gospodarski rast iznenadio je pozitivno.

Zapisnik sa sjednice u rujnu pokazao je da je guverner Erik Thedéen već tada podržavao povećanje kamata u studenome. Njegova zamjenica Anna Seim također je bila sklona takvom potezu, osim ako novi podaci ne promijene njezinu procjenu. Ostala tri člana upravnog odbora bila su opreznija, podržavajući mogućnost viših kamata, ali bez određivanja konkretnog roka.

Ekonomisti Bloomberg Economicsa očekuju da će Riksbank u studenome povećati kamatu za 0,25 postotnih bodova, a zatim ponovno u ožujku, čime bi referentna stopa dosegnula 2,25 posto.

Swedbank također očekuje novo povećanje u ožujku ili svibnju, ali smatra da bi usporavanje gospodarskog rasta moglo spriječiti dodatno zaoštravanje u drugoj polovici 2027. godine. SEB, s druge strane, predviđa ukupno tri povećanja od po 0,25 postotnih bodova prije nego što bi središnja banka 2028. mogla početi smanjivati kamate.

Švedska se tako pridružuje širem globalnom zaokretu prema višim kamatama. Od početka rata s Iranom i poskupljenja energenata, više središnjih banaka iz skupine G7 već je povećalo troškove zaduživanja ili se priprema na takav potez.

Dodatnu neizvjesnost donosi i politička situacija. Švedskom trenutačno upravlja tehnička vlada dok traju koalicijski pregovori nakon tijesnog izbornog rezultata u rujnu. Odlazeća administracija predstavit će 12. studenoga privremeni proračun koji će uglavnom nastaviti postojeće politike, bez uvođenja novih mjera.