Turistički promet u porastu: Hrvatska privlači sve više putnika

Hrvatski turizam nastavlja bilježiti pozitivne trendove u 2026. godini. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) za prvih pet mjeseci pokazuju rast broja stranih kruzera, putnika i kružnih putovanja, dok su i hrvatske zračne luke zabilježile veći broj putnika u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rezultati potvrđuju nastavak snažne turističke aktivnosti, osobito u najvažnijim obalnim destinacijama.

U prvih pet mjeseci ove godine u hrvatske morske luke uplovilo je 49 stranih kruzera, koji su ukupno ostvarili 163 putovanja. Na tim brodovima bila je 221.000 putnika i u Hrvatskoj su boravili 405 dana. U odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je rast u broju kruzera za 8,9 posto, a porastao je i broj ostvarenih kružnih putovanja tih brodova, za 7,9 posto. Zabilježen je i veći broj putnika na godišnjoj razini, za 6,7 posto, te broj dana boravka tih brodova u teritorijalnom moru Hrvatske, za 13,8 posto.

Spomenuti kruzeri doplovili su pod zastavama 11 zemalja. Najveći broj putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Malte, ukupno 38 putovanja ili 23,3 posto od svih ostvarenih kružnih putovanja. Zatim su kružna putovanja stranih brodova ostvarena pod zastavama Bahama (36 putovanja), Norveške (31 putovanje) i Paname (17 putovanja).

Najviše kružnih putovanja je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (50,3 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,6 posto). Preostalih 25,1 posto putovanja je ostvareno u Zadarskoj (12,9 posto), Istarskoj (6,1 posto), Šibensko-kninskoj (5,5 posto) i Primorsko-goranskoj (0,6 posto) županiji.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. godine luka Dubrovnik zadržala je status najposjećenije luke za strane kruzere, s ukupno 130 posjeta. Slijede luke Split (87 posjeta), Zadar (55 posjeta), Korčula (26 posjeta) i Šibenik (25 posjeta).

Uz podatke o kruzerima, DZS je objavio i podatke o prometu u zračnim lukama u svibnju ove godine. Ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1.487.000, što je za 3,3 posto više nego u svibnju lani, kada je ostvaren promet od 1.440.000 putnika.

Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Zagreb, 446.000, što je za 2,4 posto više na godišnjoj razini. Slijedi zračna luka Split, s 406.000 prevezenih putnika, za 2,7 posto više, i zračna luka Dubrovnik, s 398.000 prevezenih putnika, što je godišnji porast od 5,3 posto.

Istodobno, najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 315.000 putnika, što je za 7,4 posto više u odnosu na svibanj 2025. Zatim su zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 253.000 prevezenih putnika, za 9,7 posto više, i zračne luke Poljske, sa 110.000 prevezenih putnika, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 7,4 posto.

Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova iznosio je 14.459, što je pad od 1,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, a ukupan promet tereta iznosio je 723 tone, što je pad od 22,1 posto.

U razdoblju od siječnja do svibnja 2026. u hrvatskim zračnim lukama ostvareno je 40.000 slijetanja i polijetanja zrakoplova, što je pad od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2025. U istom razdoblju ukupno je ukrcano i iskrcano 3.639.000 putnika, što je porast od 4,2 posto. S druge strane, ukupan promet tereta pao je za 14,3 posto na godišnjoj razini i iznosio je 3.400 tona.

Iako, pad broja zrakoplovnih operacija i prometa tereta pokazuje da se pojedini segmenti prometa razvijaju različitim intenzitetom, ukupni pokazatelji ostaju pozitivni.