Hrvatska je u lipnju zabilježila najsnažniji rast ukupne tržišne proizvodnje među članicama Europske unije, dok je na razini Unije tržišna aktivnost blago oslabila.
Prema podacima Eurostata, ukupna tržišna proizvodnja u EU je na mjesečnoj razini pala za 0,1 posto, a u eurozoni za 0,2 posto.
Pad ukupne tržišne proizvodnje u EU bio je potaknut građevinarstvom i uslugama koji su pali za jedan odnosno 0,2 posto. U tom razdoblju je samo trgovina zabilježila mali porast od 0,3 posto, dok je brojka za industriju ostala stabilna.
Na godišnjoj razini je ukupna tržišna proizvodnja porasla za jedan posto u EU i za 0,7 posto u eurozoni.
“Indeks ukupne tržišne proizvodnje (IUTP) je složeni pokazatelj koji kombinira četiri kratkoročna pokazatelja poslovne statistike koji pokrivaju veći dio tržišnog gospodarstva, tj. proizvodnju u industriji, građevinarstvu i uslugama kao i obujam trgovine”, objašnjavaju statističari.
Među zemljama članicama za koje su dostupni podaci, najveći mjesečni pad ukupne tržišne proizvodnje u lipnju 2026. zabilježen je u Latviji (1,6 posto), Njemačkoj i Sloveniji (obje po 1,2 posto) te Bugarskoj (0,6 posto).
S druge strane, najveći porasti zabilježeni su u Hrvatskoj i Litvi (obje po 2,3 posto), Grčkoj (1,3 posto) i Rumunjskoj (0,7 posto).
Pročitajte još:
Statističari navode i da su u 2021. godini svi sastavni sektori IUTP-ja bilježili rast, ali da se od početka 2022. godine počeo razlikovati razvoj različitih sektora.
Tako je između siječnja 2022. i lipnja 2026. ukupna tržišna proizvodnja porasla za 4,9 posto. U odnosu na siječanj 2022., industrijska proizvodnja pala je za jedan posto, dok je ukupni obujam trgovine porastao za 0,7 posto, proizvodnja u građevinarstvu za 0,9 posto, a proizvodnja usluga za 12,6 posto.
