Europljani su povezaniji nego ikad, no cijena povezivanja na internet drastično varira. U sve povezanijem svijetu, pristup internetu postao je neophodan u domovima diljem Europe.
Prema najnovijim podacima Eurostata, 94 posto osoba koje žive u EU koristilo je internet u posljednja tri mjeseca 2025. godine, dok ga samo 4 posto nije koristilo cijelu godinu. Nadalje, mobilne uređaje za spajanje na internet prošle je godine koristilo gotovo devet od deset osoba u EU.
Koja zemlja ima najbolji omjer cijene i povezanosti?
Međutim, cijena ovog pristupa drastično varira diljem svijeta. Luksemburg je zemlja s najskupljom internetskom uslugom u EU, s prosječnom mjesečnom cijenom od 49,99 eura, prema istraživanju stranice za usporedbu širokopojasnog interneta Broadband Genie. Studija je analizirala 2631 tarifu širokopojasnog interneta u 214 zemalja i teritorija diljem svijeta.
Nizozemska i Finska slijede odmah iza njih, s prosječnim mjesečnim cijenama širokopojasnog interneta od 48,73 eura, odnosno 48 eura.
Unatoč višim troškovima, Nizozemska i Luksemburg su i dalje zabilježile najviše razine korištenja interneta u EU u 2025. godini, prema Eurostatu. S druge strane, Rumunjska nudi najjeftiniji širokopojasni internet u bloku, s prosječnom cijenom od oko 6,66 eura, što je sedma najniža cijena u svijetu.
Slijede Litva s prosječnom cijenom od 14,90 eura, a Bugarska s 15 eura. Između 2015. i 2025. godine, i Bugarska i Rumunjska zabilježile su porast povezanosti kućanstava od 34 posto odnosno 28 posto.
U Hrvatskoj je prosječna mjesečna cijena širokopojasnog interneta 27 eura, dok je u susjednoj Sloveniji cijena 34 eura. Hrvatska prosječna cijena skuplja je od cijena u Francuskoj i Španjolskoj, gdje građani prosječno mjesečno za internet plaćaju 25 eura.
Pristup internetu nadilazi cijene
Čini se da cijene pristupa internetu i širokopojasnog interneta u Europi variraju ovisno o geografiji. Istočna Europa ima najniže cijene interneta u svijetu na subregionalnoj razini zbog široko rasprostranjene upotrebe optičkih vlakana, koja su općenito prepoznata kao najbrža i najstabilnija dostupna veza, s lakoćom podržavajući do 10 GB u sekundi. Toliko je raširena u regiji dijelom i zbog činjenice da je kasnije modernizirala svoju infrastrukturu, zaobilazeći zastarjele telekomunikacijske sustave.
Južna Europa, s druge strane, zauzima četvrto mjesto po pristupačnosti među 22 analizirane podregije. S druge strane, sjeverna i zapadna Europa imaju najskuplje cijene interneta na kontinentu. Prema studiji Broadband Genie, cijena širokopojasnog interneta prati više ukupne troškove života.
Pročitajte još:
Ipak, ne mijenjaju se samo cijene diljem Europe: pristup internetu varira među pojedincima ovisno o tome žive li u gradovima ili ruralnim područjima.
U Irskoj, Danskoj, Nizozemskoj, Luksemburgu i Finskoj, stope internetske povezanosti u gradovima premašile su 99 posto.
Ruralna područja u Irskoj, Nizozemskoj i Danskoj, u međuvremenu, zabilježila su najviše stope internetske povezivosti u 2025. godini, a svaka je također imala više od 99 posto. S druge strane, Grčka, Bugarska, Hrvatska i Portugal zabilježile su najniže stope internetske povezivosti u ruralnim područjima.
