Prosječna cijena prodanoga novog stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2026. dosegnula je 2.994 eura po četvornome metru, što je 240 eura više nego godinu prije.
U strukturi te cijene najveći rast bilježe ostali troškovi te građenje s dobiti izvođača. Stavka građevinskog zemljišta istodobno je smanjena, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Na zemljište je u prosjeku otpadalo 332 eura po četvornome metru, 77 eura manje nego u prvih šest mjeseci 2025. Građenje i dobit izvođača porasli su za 152 eura, na 1.764 eura, dok su ostali troškovi povećani za 165 eura, na 898 eura po kvadratu.
Građenje s dobiti izvođača čini gotovo 59 posto ovogodišnje prosječne cijene, ostali troškovi 30 posto, a zemljište oko 11 posto.
Upravo je rast „ostalih troškova” najzanimljiviji dio podataka: u godinu dana ta je stavka porasla više od samog građenja, no iz DZS-ove tablice nije moguće utvrditi koji je njezin dio najviše poskupio.
Naime, pod ostale troškove DZS ubraja projektiranje, dozvole, stručni nadzor, pristojbe, osiguranja, kamate na kredit i PDV. U istu stavku ulaze troškovi i dobit investitora koji je naručio gradnju radi prodaje stanova. Iznos od 898 eura zato se ne može tumačiti kao investitorova zarada po četvornome metru.
U Zagrebu je razlika još izraženija. Prosječan kvadrat prodanoga novog stana stajao je 3.518 eura, čak 560 eura više nego u prvom polugodištu prošle godine. Trošak zemljišta u strukturi cijene smanjen je s 489 na 426 eura, ali su građenje i dobit izvođača porasli s 1.710 na 2.005 eura.
Ostali troškovi povećani su sa 759 na 1.087 eura po kvadratu. Samo su te dvije skupine u Zagrebu zajedno porasle za 623 eura, dok je niža stavka zemljišta ublažila ukupan rast cijene.
Pad stavke zemljišta ne znači nužno da su građevinske parcele pojeftinile. DZS uspoređuje stanove prodane u različitim razdobljima, pa na prosjek mogu utjecati lokacije i obilježja projekata koji su tada došli u prodaju.
Istraživanje također ne obuhvaća sve prodane nove stanove. Riječ je o prikazu strukture cijene promatranih prodaja, a ne o troškovniku stana koji se danas počinje graditi.
Pročitajte još:
Podaci tako otvaraju konkretnije pitanje od onoga koliko je poskupio kvadrat: koliki dio rasta na novim projektima dolazi od izvođenja radova, koliki od financiranja i davanja, a koliki od promjene investitorske marže?
DZS-ova statistika pokazuje da su građenje i ostali troškovi nosili rast cijene prodanih stanova u prvom polugodištu. Za razdvajanje tih troškova potrebni su podaci samih investitora o projektima koje trenutačno grade.
Jedan odgovor
Cijene su bas visoke