Ministar financija RH Marko Primorac predstavio je projekt Središnjeg registra stanovništva, koji bi trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026., pri čemu bi državi trebao omogućiti bolje ciljanje socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.
Zakon o središnjem registru će u petak biti upućen u javno savjetovanje, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine. Tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije te jedinice lokalne i područne samouprave, će imati pristup registru, rekao je Primorac.
U Središnjem registru stanovništva će biti podaci o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj, prenosi Hina.
Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su, između ostalog OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost. Primorac je istaknuo da će to olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.
Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.
Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava. Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih, kazao je Primorac.
Ta pojedina prava se primjerice odnose na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata. Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. je obrađeno 427.083 takvih zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.
Pročitajte još:
U kontekstu potencijalnih pitanja o zadiranju tog registra u privatnost građana, Primorac je naglasio da registar neće sadržavati “neke posebne nove informacije”, već će povezivati postojeće. Također, podaci neće biti javno objavljeni, a građani će im moći pristupiti putem sustava identifikacije.
Primorac je kazao da će registar imati 45 primjena, poput vođenja jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba. Zatim, služit će za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta itd.
2 Odgovora
Zvuči dobro
Dobre vijesti!