Europska unija je ove godine odlučila pojednostaviti obveze kad je riječ o korporativnom izvještavanju o održivosti, i to smanjenjem opsega zahtjeva kao i broja tvrtki za koje je takvo izvještavanje obvezno.
Drugim riječima, za velike tvrtke ono i dalje ostaje obvezna kategorija, no sada se stvorio značajan broj tvrtki koje mogu nastaviti dobrovoljno izvještavati. U obveznom režimu ostaju europske tvrtke s više od tisuću zaposlenika i 450 milijuna eura godišnjih prihoda. To za Hrvatsku praktično znači smanjivanje broja obveznika na dvadesetak tvrtki.
Zamisao dobrovoljnog izvještavanja je pomoći poduzećima da na jednostavniji i standardiziran način pruže informacije koje od njih traže veći poslovni partneri, banke i investitori, ali i da bolje upravljaju vlastitim okolišnim i društvenim pitanjima, poput emisija, onečišćenja, zdravlja i sigurnosti radnika ili radnih uvjeta.
Dobrovoljni standard namijenjen je poduzećima koja na datum bilance ne prelaze prosječno 1.000 zaposlenika u prethodnoj financijskoj godini.
U razgovoru s voditeljicom tima za ESG (okoliš, društvo i upravljanje) i zaštitu okoliša Sonjom Tadić u Spanu htjeli smo doznati kako na izvještavanje o održivosti gleda ta vodeća domaća IT tvrtka koja je sada već prisutna na nizu europskih i izvaneuropskih tržišta.
Koliko je za poslovanje Spana važno izvještavanje o održivosti i na koji način?
Za Span je izvještavanje o održivosti prije svega način da provjerimo jesu li rast, način upravljanja i tehnologije koje razvijamo dugoročno održivi. Sam izvještaj je na kraju godine samo ogledalo koje pokazuje gdje smo stvarno, a gdje mislimo da jesmo ili želimo biti i što smo postigli.
Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) vidimo kao logičan korak naprijed jer su nefinancijski podaci dobili razinu strukture i odgovornosti i omogućuju da investitori, poslovni partneri i druge zainteresirane strane lakše uspoređuju rezultate različitih kompanija i bolje razumiju njihove utjecaje, rizike i prilike povezane s održivošću. Za nas to nije bio početak jer je Span i prije toga objavio tri izvještaja prema smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) što pokazuje da smo ovu temu gradili i prije regulatornih obveza.
Najvažnije nam je da održivost ne ostane na razini samog izvještavanja, nego da utječe i na odluke poslovanja. Tako smo u 2025., primjerice, bili prva IT kompanija u Hrvatskoj koja je izdala obveznicu povezanu s održivošću i definirali smo 11 mjerljivih ESG ciljeva povezanih s materijalnim temama iz analize dvostruke materijalnosti. U našem slučaju održivost je direktno vezana uz ono što radimo. Kroz ‘cloud’ i kibernetičku sigurnost možemo konkretno utjecati na učinkovitost infrastrukture i otpornost korisnika.
Smatrate li da su nedavne promjene u načinu izvještavanja koje je uvela Europska unija kvalitetan iskorak i na čemu temeljite zaključak? Je li Span sada obvezan podnositi izvještaje ili spada u dobrovoljnu skupinu?
Span je prema najnovijim pragovima iz Omnibus paketa izvan obveznog opsega za buduće razdoblje, no to za nas ne mijenja pristup jer ćemo i dalje nastaviti izvještavati i razvijati održivost bez obzira na regulatorne zahtjeve.
Promjene koje je EU pokrenula kroz Omnibus paket moguće je promatrati iz dva kuta. S jedne strane, razumijemo potrebu da se smanji administrativno opterećenje i izbjegne da izvještavanje postane samo sebi svrhom, i tu pojednostavljenje i bolja proporcionalnost imaju smisla. S druge strane, dio predloženih izmjena, posebno sužavanje obuhvata, može se gledati i kao korak unatrag u kontekstu održivosti jer smanjuje pritisak na dio tržišta da sustavno upravlja nekim sebi važnim temama. Ipak, vjerujemo da kompanije koje održivost stvarno doživljavaju kao poslovnu temu, a ne regulatornu obvezu, neće odustati od tog smjera bez obzira na to jesu li formalno obveznici ili ne.

Foto: Pexels
Što mislite da bi se eventualno moglo dodatno poboljšati ili unaprijediti kako bi izvještavanje o održivosti imalo još veću težinu ili poslovni učinak?
Smatram da bi najveći iskorak bio u tome da kompanije objavljuju manje, ali relevantnije, usporedivije i poslovno korisnije podatke. Izvještavanje o održivosti ima najveću težinu kada se iz njega jasno vidi što je za neku kompaniju stvarno materijalno, kakvi su ciljevi, tko je za njih odgovoran i kako se mjeri napredak. Kvaliteta podataka i njihova povezanost s poslovnom strategijom trebaju imati prednost pred količinom objavljenih informacija. U tom smislu najvažnijim smatram stabilna pravila, bolju sektorsku usporedivost i fokus na metrički utemeljene teme.
Velik izazov i dalje ostaje dostupnost kvalitetnih podataka kroz lanac vrijednosti. No, iako je dio zahtjeva vezanih uz lanac vrijednosti kroz Omnibus paket ublažen, smatramo da to ne mijenja smjer jer u Spanu ćemo, koliko god je to moguće, nastojati razvijati procese dužne pažnje prema dobavljačima kako bismo imali kvalitetniji uvid u te podatke i mogli njima aktivno upravljati. U IT industriji velik dio stvarnog utjecaja nije samo u vlastitim operacijama, nego i u dobavljačima, energetskoj infrastrukturi i načinu dizajna digitalnih rješenja te zato vjerujemo da će upravo upravljanje lancem vrijednosti biti ključno da izvještavanje o održivosti ima i stvarni poslovni učinak.
S obzirom da Span posluje na puno tržišta, unutar i izvan EU-a, vidite li neke razlike u iskustvima i zahtjevnosti na pojedinim tržištima u ovom kontekstu?
Da, razlike postoje. Span danas ostvaruje 74 posto prihoda na međunarodnim tržištima i prisutan je u 16 zemalja, pa iz prakse vidimo da unutar EU-a održivost sve više postaje dio formalnih očekivanja kroz regulativu, natječajne uvjete, dubinsko snimanje kupaca i zahtjeve investitora.
Izvan EU-a tema je često manje standardizirana s regulatorne strane, ali to ne znači da je manje važna. Tamo održivost češće dolazi kroz zahtjeve velikih međunarodnih klijenata i partnera, posebno u područjima poput sigurnosti, otpornosti i upravljanja podacima. To u praksi znači da ne možemo imati jedan pristup za regulatora, a drugi za tržište, nego moramo graditi konzistentan model upravljanja.
Razlike su posebno vidljive u operativnom radu. Primjerice, na nekim tržištima izvan EU-a imali smo izazove s prikupljanjem podataka za izračun emisija stakleničkih plinova jer lokalni timovi i partneri nisu navikli na takve zahtjeve, a koncept obnovljivih izvora energije još nije široko zastupljen.
Pročitajte još:
Koji su to elementi ESG-a ili održivog poslovanja u kojima se Span najviše ističe ili na koje stavlja najveći naglasak? Što su glavni ciljevi u tom smislu u dogledno vrijeme?
Ako bih trebala izdvojiti gdje je Span danas najuvjerljiviji, rekla bih da su to tri stvari: povezanost održivosti s temeljnim poslovanjem, konkretni mjerljivi ciljevi i relativno zreo upravljački model za kompaniju našeg profila. U analizi dvostruke materijalnosti identificirali smo ukupno 19 značajnih učinaka, rizika i prilika, a ESG strategija koju je uprava usvojila u 2025. pretočila ih je u 11 mjerljivih ciljeva. To je važan iskorak jer pokazuje da održivost kod nas nije odvojena od biznisa, nego je povezana s temama koje su Spanove stvarne teme – oblak, kibernetička sigurnost, zaposlenici, upravljanje promjenama, zaštita podataka i poslovni integritet.
Na okolišnoj strani jedan od naših najkonkretnijih ciljeva je smanjenje apsolutnih emisija stakleničkih plinova opsega 1 i 2 za 22,5 posto do kraja rujna 2029. u odnosu na 2024. godinu. Uz to, želimo da do kraja 2026. održivost postane sastavni dio 100 posto ‘cloud’ ponuda i izjava o radu za podatkovne centre jer upravo tu vidimo jedan od najkonkretnijih načina kako kao IT kompanija možemo utjecati i na smanjenje emisija izvan vlastitog poslovanja.
Na društvenoj strani fokusirani smo na ljude i organizacijsku otpornost. Krajem 2025. imali smo 927 zaposlenika, uz rast udjela žena u vodstvu. Postavili smo i konkretne ciljeve za dobrobit zaposlenika, ravnotežu poslovnog i privatnog života te upravljanje promjenama jer vjerujemo da su upravo ljudi i zdravo radno okruženje temelj dugoročno održivog rasta u dinamičnoj IT industriji.
Na upravljačkoj strani važno nam je da održivost bude ugrađena u donošenje odluka, od uprave i nadzornog odbora do ESG odjela i međufunkcionalne suradnje. Tu posebno dolazi do izražaja i kibernetička sigurnost kao jedna od ključnih tema za kompaniju poput Spana. Upravo zato smo si postavili i konkretan cilj u sklopu obveznice povezane s održivošću vezan baš na tu temu. Plan nam je da kroz besplatne edukacije o kibernetičkoj sigurnosti obuhvatimo najmanje 500 malih i srednjih poduzeća. Na njih smo se fokusirali jer su često najizloženiji rizicima, a istovremeno imaju najmanje resursa za sustavno upravljanje kibernetičkom sigurnošću. U tom smislu vidimo svoju ulogu šire od vlastitog poslovanja, ne samo kao pružatelja usluga nego i kao partnera koji aktivno doprinosi jačanju otpornosti cijelog digitalnog ekosustava.














11 Odgovora
Veoma dobar način izvještavanje o održivosti poslovanja. 👌☺️
Slazem se sa svime!
Span ne izvještava jer mora, nego jer smatra da to utječe na kvalitetu odluka
To je istina!
Super članak.
Dokle god se izvještavanje koristi samo za PR i marketing, stvarni utjecaj na poslovanje ostat će minimalan.
Ziva istina!
Istina
Tako je
Ja mislim da je ovo sve samo za medije
Održivost nije trošak ako pomaže donositi bolje poslovne odluke