Europska unija je ove godine odlučila pojednostaviti obveze kad je riječ o korporativnom izvještavanju o održivosti, i to smanjenjem opsega zahtjeva kao i broja tvrtki za koje je takvo izvještavanje obvezno.
Drugim riječima, za velike tvrtke ono i dalje ostaje obvezna kategorija, no sada se stvorio značajan broj tvrtki koje mogu nastaviti dobrovoljno izvještavati. U obveznom režimu ostaju europske tvrtke s više od tisuću zaposlenika i 450 milijuna eura godišnjih prihoda. To za Hrvatsku praktično znači smanjivanje broja obveznika na dvadesetak tvrtki.
Zamisao dobrovoljnog izvještavanja je pomoći poduzećima da na jednostavniji i standardiziran način pruže informacije koje od njih traže veći poslovni partneri, banke i investitori, ali i da bolje upravljaju vlastitim okolišnim i društvenim pitanjima, poput emisija, onečišćenja, zdravlja i sigurnosti radnika ili radnih uvjeta.
Dobrovoljni standard namijenjen je poduzećima koja na datum bilance ne prelaze prosječno 1.000 zaposlenika u prethodnoj financijskoj godini.
U razgovoru s voditeljicom tima za ESG (okoliš, društvo i upravljanje) i zaštitu okoliša Sonjom Tadić u Spanu htjeli smo doznati kako na izvještavanje o održivosti gleda ta vodeća domaća IT tvrtka koja je sada već prisutna na nizu europskih i izvaneuropskih tržišta.
Koliko je za poslovanje Spana važno izvještavanje o održivosti i na koji način?
Za Span je izvještavanje o održivosti prije svega način da provjerimo jesu li rast, način upravljanja i tehnologije koje razvijamo dugoročno održivi. Sam izvještaj je na kraju godine samo ogledalo koje pokazuje gdje smo stvarno, a gdje mislimo da jesmo ili želimo biti i što smo postigli.
Direktivu o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD) i Europske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) vidimo kao logičan korak naprijed jer su nefinancijski podaci dobili razinu strukture i odgovornosti i omogućuju da investitori, poslovni partneri i druge zainteresirane strane lakše uspoređuju rezultate različitih kompanija i bolje razumiju njihove utjecaje, rizike i prilike povezane s održivošću. Za nas to nije bio početak jer je Span i prije toga objavio tri izvještaja prema smjernicama Globalne inicijative za izvještavanje (GRI) što pokazuje da smo ovu temu gradili i prije regulatornih obveza.
Najvažnije nam je da održivost ne ostane na razini samog izvještavanja, nego da utječe i na odluke poslovanja. Tako smo u 2025., primjerice, bili prva IT kompanija u Hrvatskoj koja je izdala obveznicu povezanu s održivošću i definirali smo 11 mjerljivih ESG ciljeva povezanih s materijalnim temama iz analize dvostruke materijalnosti. U našem slučaju održivost je direktno vezana uz ono što radimo. Kroz ‘cloud’ i kibernetičku sigurnost možemo konkretno utjecati na učinkovitost infrastrukture i otpornost korisnika.
Smatrate li da su nedavne promjene u načinu izvještavanja koje je uvela Europska unija kvalitetan iskorak i na čemu temeljite zaključak? Je li Span sada obvezan podnositi izvještaje ili spada u dobrovoljnu skupinu?
Span je prema najnovijim pragovima iz Omnibus paketa izvan obveznog opsega za buduće razdoblje, no to za nas ne mijenja pristup jer ćemo i dalje nastaviti izvještavati i razvijati održivost bez obzira na regulatorne zahtjeve.
Promjene koje je EU pokrenula kroz Omnibus paket moguće je promatrati iz dva kuta. S jedne strane, razumijemo potrebu da se smanji administrativno opterećenje i izbjegne da izvještavanje postane samo sebi svrhom, i tu pojednostavljenje i bolja proporcionalnost imaju smisla. S druge strane, dio predloženih izmjena, posebno sužavanje obuhvata, može se gledati i kao korak unatrag u kontekstu održivosti jer smanjuje pritisak na dio tržišta da sustavno upravlja nekim sebi važnim temama. Ipak, vjerujemo da kompanije koje održivost stvarno doživljavaju kao poslovnu temu, a ne regulatornu obvezu, neće odustati od tog smjera bez obzira na to jesu li formalno obveznici ili ne.
Foto: Pexels
Što mislite da bi se eventualno moglo dodatno poboljšati ili unaprijediti kako bi izvještavanje o održivosti imalo još veću težinu ili poslovni učinak?
Smatram da bi najveći iskorak bio u tome da kompanije objavljuju manje, ali relevantnije, usporedivije i poslovno korisnije podatke. Izvještavanje o održivosti ima najveću težinu kada se iz njega jasno vidi što je za neku kompaniju stvarno materijalno, kakvi su ciljevi, tko je za njih odgovoran i kako se mjeri napredak. Kvaliteta podataka i njihova povezanost s poslovnom strategijom trebaju imati prednost pred količinom objavljenih informacija. U tom smislu najvažnijim smatram stabilna pravila, bolju sektorsku usporedivost i fokus na metrički utemeljene teme.
Velik izazov i dalje ostaje dostupnost kvalitetnih podataka kroz lanac vrijednosti. No, iako je dio zahtjeva vezanih uz lanac vrijednosti kroz Omnibus paket ublažen, smatramo da to ne mijenja smjer jer u Spanu ćemo, koliko god je to moguće, nastojati razvijati procese dužne pažnje prema dobavljačima kako bismo imali kvalitetniji uvid u te podatke i mogli njima aktivno upravljati. U IT industriji velik dio stvarnog utjecaja nije samo u vlastitim operacijama, nego i u dobavljačima, energetskoj infrastrukturi i načinu dizajna digitalnih rješenja te zato vjerujemo da će upravo upravljanje lancem vrijednosti biti ključno da izvještavanje o održivosti ima i stvarni poslovni učinak.
S obzirom da Span posluje na puno tržišta, unutar i izvan EU-a, vidite li neke razlike u iskustvima i zahtjevnosti na pojedinim tržištima u ovom kontekstu?
Da, razlike postoje. Span danas ostvaruje 74 posto prihoda na međunarodnim tržištima i prisutan je u 16 zemalja, pa iz prakse vidimo da unutar EU-a održivost sve više postaje dio formalnih očekivanja kroz regulativu, natječajne uvjete, dubinsko snimanje kupaca i zahtjeve investitora.
Izvan EU-a tema je često manje standardizirana s regulatorne strane, ali to ne znači da je manje važna. Tamo održivost češće dolazi kroz zahtjeve velikih međunarodnih klijenata i partnera, posebno u područjima poput sigurnosti, otpornosti i upravljanja podacima. To u praksi znači da ne možemo imati jedan pristup za regulatora, a drugi za tržište, nego moramo graditi konzistentan model upravljanja.
Razlike su posebno vidljive u operativnom radu. Primjerice, na nekim tržištima izvan EU-a imali smo izazove s prikupljanjem podataka za izračun emisija stakleničkih plinova jer lokalni timovi i partneri nisu navikli na takve zahtjeve, a koncept obnovljivih izvora energije još nije široko zastupljen.
Pročitajte još:
Koji su to elementi ESG-a ili održivog poslovanja u kojima se Span najviše ističe ili na koje stavlja najveći naglasak? Što su glavni ciljevi u tom smislu u dogledno vrijeme?
Ako bih trebala izdvojiti gdje je Span danas najuvjerljiviji, rekla bih da su to tri stvari: povezanost održivosti s temeljnim poslovanjem, konkretni mjerljivi ciljevi i relativno zreo upravljački model za kompaniju našeg profila. U analizi dvostruke materijalnosti identificirali smo ukupno 19 značajnih učinaka, rizika i prilika, a ESG strategija koju je uprava usvojila u 2025. pretočila ih je u 11 mjerljivih ciljeva. To je važan iskorak jer pokazuje da održivost kod nas nije odvojena od biznisa, nego je povezana s temama koje su Spanove stvarne teme – oblak, kibernetička sigurnost, zaposlenici, upravljanje promjenama, zaštita podataka i poslovni integritet.
Na okolišnoj strani jedan od naših najkonkretnijih ciljeva je smanjenje apsolutnih emisija stakleničkih plinova opsega 1 i 2 za 22,5 posto do kraja rujna 2029. u odnosu na 2024. godinu. Uz to, želimo da do kraja 2026. održivost postane sastavni dio 100 posto ‘cloud’ ponuda i izjava o radu za podatkovne centre jer upravo tu vidimo jedan od najkonkretnijih načina kako kao IT kompanija možemo utjecati i na smanjenje emisija izvan vlastitog poslovanja.
Na društvenoj strani fokusirani smo na ljude i organizacijsku otpornost. Krajem 2025. imali smo 927 zaposlenika, uz rast udjela žena u vodstvu. Postavili smo i konkretne ciljeve za dobrobit zaposlenika, ravnotežu poslovnog i privatnog života te upravljanje promjenama jer vjerujemo da su upravo ljudi i zdravo radno okruženje temelj dugoročno održivog rasta u dinamičnoj IT industriji.
Na upravljačkoj strani važno nam je da održivost bude ugrađena u donošenje odluka, od uprave i nadzornog odbora do ESG odjela i međufunkcionalne suradnje. Tu posebno dolazi do izražaja i kibernetička sigurnost kao jedna od ključnih tema za kompaniju poput Spana. Upravo zato smo si postavili i konkretan cilj u sklopu obveznice povezane s održivošću vezan baš na tu temu. Plan nam je da kroz besplatne edukacije o kibernetičkoj sigurnosti obuhvatimo najmanje 500 malih i srednjih poduzeća. Na njih smo se fokusirali jer su često najizloženiji rizicima, a istovremeno imaju najmanje resursa za sustavno upravljanje kibernetičkom sigurnošću. U tom smislu vidimo svoju ulogu šire od vlastitog poslovanja, ne samo kao pružatelja usluga nego i kao partnera koji aktivno doprinosi jačanju otpornosti cijelog digitalnog ekosustava.
