Slovenija u istraživanje i razvoj ulaže po stanovniku dvostruko više od Hrvatske

U prošloj godini vlade zemalja članica Europske unije (EU) izdvojile su 130,2 milijarde eura iz proračuna za ulaganje u istraživanje i razvoj što je jednako 0,69 posto bruto društvenog proizvoda EU-a.

Istodobno je to rast od 2,4 posto u odnosu na 2024. godinu kada je iznos bio 127,14 milijardi eura, a čak 60,5 posto više naspram 2015. godine jer su tada ulaganja iznosila 81,14 milijarde eura, otkrivaju podaci Eurostata.

Ako se pogleda ulaganje vlada u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika u EU ono je prošle godine iznosilo 288,9 eura po stanovniku i to je rast od 57,7 posto u zadnjih 10 godina. Naime, 2015. brojka je bila 183,2 eura po stanovniku.

Luksemburg ima najveća javna izdvajanja po stanovniku u EU i ona iznose 917,2 eura. Druga je Danska sa 627,1 eura te zatim slijedi Njemačka s 553,5 eura.

Na drugoj strani ljestvice su Rumunjska s tek 18,8 eura, a onda Mađarska s 57,4 eura te Malta sa 73,7 eura.

U usporedi s 2015. godinom Rumunjska je jedina zemlja EU-a koja je zabilježila pad vladinih ulaganja u istraživanje i razvoj po glavi stanovnika, i to s 20,8 eura na spomenutih 18,8 eura.

Povećanja su varirala između 14,7 posto u Švedskoj i 495,5 posto u Bugarskoj.

U Švedskoj je izdvajanje povećano sa 363,4 eura na 416,7 eura po stanovniku, a u Bugarskoj s 15,5 eura na 92,3 eura.

Hrvatska je vlada u 2025. za istraživanje i razvoj izdvojila 650,66 milijuna eura, a u 2015. to je bilo 357,65 milijuna eura.

Slovenija je napravila puno veći skok. Ona je prošle godine izdvojila 648,33 milijuna eura dok je u 2015. to bilo tek 159,83 milijuna.

Sada je tako Slovenija praktično došla na razinu koju ima Hrvatska.

Njemačka je, recimo, u 10 godina povećala izdvajanja iz proračuna s 26,5 milijardi na 46,3 milijarde eura.

U ulaganju po glavi stanovnika Hrvatska je ostvarila rast s 85,5 eura na 167,9 eura, a Slovenija sa 77,5 na 304,3 eura. U Njemačkoj je brojka porasla s 326,8 na 553,5 eura.

Pogledaju li se te brojke kao udio u BDP-u, u Hrvatskoj je u razdoblju od jednog desetljeća vladino ulaganje smanjeno s 0,79 posto na 0,7 posto BDP-a.

Slovenija ga je povećala s 0,42 na 0,92 posto BDP-a, a Njemačka s 0,86 na 1.03 posto BDP-a.

Eurostat je prikazao i podatke za pojedine zemlje kandidate za članstvo, pa je tako u Srbiji u prošloj godini vlada izdvajala za istraživanje i razvoj 55,2 eura po stanovniku ili 0,41 posto BDP-a, a u Albaniji 34,4 eura ili 0,3 posto BDP-a.

Švicarska, primjerice, ima ulaganje od 970,6 eura po stanovniku.

Najveći dio novaca koji je iz proračuna u zemljama EU-a išao u istraživanje i razvoj odnosi se na ulaganja u aktivnosti visokoškolskih ustanova, i to 37,5 posto. Od ekonomskih sektora najviše je išlo u industrijsku proizvodnju i tehnologiju, zdravstvo i obranu.