Zalihe plina u EU i Hrvatskoj podjednako skromne, uteg za Europu situacija u Njemačkoj

Europske rezerve prirodnog plina u ovom su trenutku na relativno niskim razinama zbog čega mogu nastati problemi kako se bude približavala zima, kako uslijed pitanja količina tako i poradi cijena.

Zalihe u skladištima plina u Europskoj uniji (EU) su na 58,8 posto, pokazuju podaci platforme Kyos koja se bavi analitikom u plinskom sektoru.

Njemačka se pokazuje kao trenutačno najveća ranjivost zbog svoje veličine jer manjkovi u toj zemlji mogu imati posljedice i za stanje u drugim zemljama kroz povećanje cijene plina ako se zalihe ne popune na vrijeme.

U Njemačkoj su zalihe u skladištima trenutačno na 48,2 posto.

U Hrvatskoj je popunjenost na 58,5 posto, dakle u prosjeku EU-a.

Trenutačna situacija potiče pozive prema Berlinu da učini ono što nikad nije bila praksa, a to je da usmjeri energetske tvrtke u većinskom državnom vlasništvu da što prije i što brže nabave plin bez obzira na cijenu. Naime, Njemačka je godinama uporno inzistirala na doktrini slobodnoga tržišta u energetskoj politici.

Do ovoga trenutka njemačka vlada ne popušta pritiscima unatoč riziku da zalihe ne budu popunjene početkom studenoga kako to predviđaju pravila EU-a. Berlin se i dalje nada da će tržište odigrati svoje unatoč tome što sukob na Bliskom istoku i velike vrućine unose poremećaje u stanje na tržištu i dobavnim lancima.

“Zalihe u ovome trenutku ne samo da su iznimno niske za ovo doba godine, već su na rekordno niskoj razini”, upozorava izvršni direktor njemačkog udruženja za skladištenje plina INES Sebastian Heinermann.

Trenutačna pravila EU-a nalažu da se do početka studenoga osigura količina od barem 80 posto zaliha.

Uobičajena je situacija da je punjenje skladišta odgovornost trgovaca i nadležnih energetskih tvrtki koje obično kupuju jeftiniji plin u ljeto da bi ga prodavale po višim cijenama zimi. No, ovoga ljeta cijene nisu niske.

Inače, prosječna razina zaliha u ovo doba godine u EU, ako se pogleda pet godina unatrag, je bila 74 posto, a trenutačna razina je najniža od 2011.

Iako Europska komisija umiruje tvrdeći da se EU ne suočava s rizikom opskrbe plinom za zimu, tvrtka koja se bavi energetskom analitikom Rapidan smatra da će se zalihe popeti tek na oko 65 posto do studenoga te da neće moći biti ostvaren cilj bez kupnje po većim cijenama.

Ono što otežava situaciju je činjenica da se sada EU, nakon odustajanja od ruskog plina, pokušava osloniti na isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG), no one su nestabilnije jer uglavnom odlaze kupcima koji su spremni najviše platiti.

Na zalihe plina u Njemačkoj otpada 20 posto ukupnih EU zaliha.

Berlin zasad ostaje nepopustljiv oko promjene politike nabave.

“Odgovornost je tvrtki i trgovaca da napune skladišta za zimu”, kazao je za Politico glasnogovornik njemačkog ministarstva energetike.

Do zime će postati jasno je li to pravi pristup. Istina je, doduše, da bi intervencija države također podigla cijene i u slučaju blaže zime to bi se pokazalo neisplativim.

Azijske države u ovome trenutku su uspješnije u nabavi LNG-a jer nude bolju cijenu proizvođačima.

Njemačka, inače, ima ugovore s nekim od zemalja kao što su Austrija, Švicarska, Italija i Danska o pružanju hitne pomoći u opskrbi plinom u slučaju izvanrednih okolnosti.

Nizozemska, koja također zagovara slobodno tržište, ovoga je ljeta ipak izdvojila 1,2 milijarde eura za državnu tvrtku EBN kako bi brže napunila skladišta. U toj zemlji zalihe su trenutačno na 39,5 posto.