Sigurno kao kuća i likvidno kao novac – hrvatsko tržište investicijskog zlata ruši sve rekorde

Tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj je u posljednjih pet godina poraslo za čak 750 posto. Taj ogroman rast iznova je potvrdio da zlato najveći procvat doživljava u vremenima najvećih ugroza, a u spomenutom razdoblju svijet se suočio ne samo s pandemijom, već i s ratom u Ukrajini i prijetnjom financijske krize.

Počeci hrvatskog tržišta investicijskog zlata sežu u 2013. godinu, kada je nakon ulaska u Europsku uniju u našoj zemlji ukinut PDV na zlato. Kako je to izgledalo, prisjetio se Josip Kokanović, operativni direktor Centra zlata, jednog od vodećih hrvatskih trgovaca investicijskim zlatom koji posluju još od 1994. godine.

“Firma posluje od 1994., ali se većinu vremena nismo bavili fizičkim zlatom, već brokerskim poslovima. Među ostalim smo imali i različite izvedenice vezane za zlato i puno ljudi je pitalo kako može doći po njega nakon što ga kupi. Morali smo im objašnjavati da do zlata ne mogu fizički doći nigdje jer je riječ o fondu, što znači da se ono nalazi negdje u trezoru u New Yorku, Švicarskoj ili Singapuru. Odlučili smo vidjeti kakav je interes za fizičko zlato u Hrvatskoj, kakva je konkurencija i ima li tu mjesta za nas. Shvatili smo da ima i kada je to zaživjelo praktički smo se počeli baviti isključivo time. To je bilo 2018. godine”, uvodi nas u priču Kokanović i pojašnjava kako tržišta zlata u Hrvatskoj do 2013. nije ni bilo.

“Na zlato se dotad naplaćivao ne samo PDV, nego i trošarina na luksuz, što je zajedno iznosilo preko 50 posto poreza. Tko je želio kupiti zlato, nabavljao ga je na crno ili je morao otići u Sloveniju ili Austriju. U idućih nekoliko godina tržište se počelo razvijati, posebno od 2018., i sada je to tržište vrijedno nekoliko stotina milijuna eura godišnje. Ukidanje poreza dogodilo se zbog ulaska u Europsku uniju jer je u čitavoj EU od 2000. godine investicijsko zlato oslobođeno PDV-a. Ranije je takav slučaj bio samo u nekim zemljama, no tada je Njemačka pokrenula incijativu da se PDV na zlato ukine u svim državama članicama”.

.

S obzirom da tržište do tada praktički nije postojalo, brzi rast je očekivan, osobito kada su se uključili i drugi ponuđači te se krenulo u edukaciju potencijalnih klijenata. U skladu s time, rastao je i interes za kupnjom zlata, a posljedično i volumen tržišta koji se praktički povećavao eksponencijalno. Protekla 2022. godina bila je rekordna i dovela do gotovo 300 milijuna eura kupoprodaja, što je udvostručenje u odnosu na godinu ranije. Još jedan od razloga velikog rasta je i to što su u Hrvatskoj još od 2008. godine kamatne stope na štednju nikakve, otprilike su ‘na nuli’. Kada je došlo do inflacije, ljudi su uvidjeli da im se štednja u banci ne isplati. Neki su se odlučivali za nekretnine, no one su trenutno preskupe. Dio ih je ulagao u kriptovalute, ali su se opekli u posljednjih desetak godina.

Svoje viđenje rekordnih razina cijena zlata, ali i velikog procvata tržišta, za Financije.hr dala je i Mia Petričević, predsjednica Uprave tvrtke Auro Domus Money Shop.

“Prošla je godina bila rekordna u Europi po trgovanju investicijskim zlatom, a upravo ta povećana potražnja podigla je i cijene na vrlo visoke razine. Uzroci toga su prvenstveno gospodarski i politički: prvo pandemija, a zatim rat u Ukrajini utjecali su na opskrbne lance i otežali poslovanje, kao i povećali sigurnosne rizike, a zlato je osobito traženo ulaganje upravo u nesigurnim vremenima. Visoka inflacija i prijetnja recesijom dodatno su usmjerili interes kupaca prema stabilnoj imovini kao što je zlato. Ovi geopolitički uvjeti utjecali su i na hrvatsko tržište, no naša je specifičnost bila i dolazak eura zbog kojeg se dobar dio građana odlučio svoje novčane rezerve promijeniti u zlato. Zlato je relativno novi proizvod, prisutan na domaćem tržištu tek desetak godina, zbog čega je i očekivano da ukupni volumen bilježi porast iz godine u godinu”, smatra Petričević.

Ističe i kako je Auro Domus bio prva tvrtka koja je proizvode poput zlatnih poluga i zlatnika uvela u ponudu. Također, svojim kupcima nude i zalog na zlato i srebro, kao i mogućnost plaćanja na rate.

“Zalog smo uveli kako bismo pratili želje naših klijenata. Naime, imali smo upita o mogućnosti naknadnog otkupa zlata koje nam klijenti prodaju u slučaju potrebe za kratkoročnim financiranjem, stoga smo uveli zalog kao dopunu djelatnosti otkupa zlata koja omogućuje klijentima da iskoriste vrijednost svog starog zlata, a da ga pritom sačuvaju u vlasništvu. Sam model nije kompliciran – nakon procjene zlata, klijentu se isplaćuje vrijednost založenog predmeta, pri čemu klijent snosi trošak rezervacije ovisno o duljini trajanja zaloga. Po isteku roka, klijent plaća vrijednost predmeta i ponovo ga preuzima. Jednako kao i kod zaloga, odlučili smo se na mogućnost plaćanja na rate kako bismo izašli u susret potrebama klijenata. Prvo smo uveli besplatnu pohranu zlata kako bismo pružili osigurano “skladištenje” kupljenog zlata i riješili ih brige koja je za dio kupaca bila značajna. Nakon toga, uveli smo i mogućnost kupnje zlata uz plaćanje pouzećem, jer smo bili svjesni da dio klijenata želi isprobati uslugu kupnje i dostave zlata iz internetske trgovine prije nego što uplati sredstva unaprijed. Plaćanje na rate bila je želja dijela klijenata koji su htjeli iskoristiti prednost kupnje većih artikala, uz obročno plaćanje u skladu s dinamikom njihovih primanja”.

Jedna od glavnih prednosti ulaganja u zlato svakako je i činjenica da vam nije potrebna nikakva edukacija ili predznanje. Josip Kokanović tako navodi da ako, primjerice, ulažete novac u dionice morate imati dosta informacija o tome kako burza funkcionira i proučavati financijska izvješća zbog čega je riječ o bitno aktivnijoj investiciji. Zlato samo treba kupiti, nakon čega možete i zaboraviti na njega. Prednost je i to što je neovisno o bankama, valutama i državi.

Na tom tragu kreće se i razmišljanje Mije Petričević.

“Za zlato volimo reći da je sigurno kao kuća, a likvidno kao novac. Dakle, jedna bitna prednost zlata je ta što ono održava vrijednost, u prosjeku raste osam posto godišnje i predstavlja sigurnu, dugoročnu investiciju. Druga prednost je njegova laka unovčivost: polugu kupljenu u Auro Domusu možete unovčiti bilo gdje u svijetu, jer ima LBMA certifikat, po manje-više jednakoj cijeni. Za razliku od nekretnina, zlato ne ostvaruje prinos – primjerice, nekretninu možete iznajmiti – ali ne stvara niti trošak održavanja niti zahtjeva dodatni trud. U odnosu na dionice ili kriptovalute, zlato nije baš idealna imovina za špekulacije, teško je očekivati nagli rast, ali – jednako tako – nema niti straha od brzog pada. Zlato ima i vrlo jasno definirano dno, njegova vrijednost – za razliku od dionica ili kriptovaluta – nikad ne može pasti na nulu. Naime, trošak eksploatacije unce zlata iz rudnika je oko 1.150 dolara, što je oko 60 posto trenutačne burzovne cijene. Ovaj trošak predstavlja i najnižu vrijednost koju bi zlato moglo imati u budućnosti, jer bi ispod nje rudarenje postalo neisplativo, a time bi se smanjila ponuda, pa bi cijena ponovno rasla”.

Trenutna burzovna cijena unce zlata iznosi 1.744 eura, a i prije godinu dana je bila na otprilike istoj razini. U usporedbi s 2021. godinom porasla je za 15 posto. Glavni uzrok porasta bio je rat u Ukrajini, no otkad je postalo jasno da se rat neće proširiti, cijena je relativno stabilna i značajnije će porasti tek kada se pojavi strah od nove recesije ili neke druge ugroze.

“Na početku korone, kao i na početku rata, imali smo rekordan promet; da smo u tom trenutku imali još 50 milijuna eura zlata na zalihama, sve bi se prodalo. Tada se nije pitalo ni za proizvođača niti za cijenu. Postojao je strah da će banke propasti pa su ljudi pokušavali spasiti kapital. Kada je Rusija napala Ukrajinu, pojavila se bojazan da će se to proširiti i kod nas i smatralo se da je bolje imati zlato nego bilo kakav novac jer u ratovima stradavaju i banke i valute” kazao je Kokanović.

Naše sugovornike smo zamolili i za procjenu gdje se nalazi hrvatsko tržište investicijskog zlata u usporedbi s drugim zemljama.

“Ako se uspoređujemo s europskim zemljama, nalazimo se negdje u donjoj polovici, dok smo na svjetskoj razini vjerojatno prosječni. Kod nas je tržište još ipak dosta novo, a u nekim se državama razvija desetljećima. Trebat će vremena da se akumulira dovoljno zlata da se stvori stabilno i veliko tržište. Pretpostavljam da ćemo na tu razinu doći kroz nekih pet do deset godina. U Sloveniji se kupuje četiri puta više zlata nego kod nas i oni su rekorderi među zemljama bivše Jugoslavije. U Bosni tržišta zapravo nema jer još uvijek nije ukinut PDV na zlato pa dosta građana te zemlje dolazi kupovati u Hrvatsku. Srbija je PDV ukinula tek 2019. godine i tamošnje je tržište tek u nastajanju. Otprilike, kakav je životni standard takav je i interes za zlato”, smatra Kokanović, dok Mia Petričević ističe da su najveća prosječna ulaganja po stanovniku u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, talijansko tržište je poznato po industriji plemenitih metala, a u posljednjem desetljeću značajno je povećan i volumen u istočnim dijelovima EU kao što su Češka i Poljska.

“Kada govorimo u Hrvatskoj, smatramo da zlato ima još dosta prostora za rast. Prema podacima HNB-a, oročena štednja iznosi oko 10 milijardi eura, a s obzirom da je uobičajeno da se na etabliranim tržištima od 10 do 15 posto ulaganja odnosi na zlato, vjerujemo da ukupan potencijal tržišta iznosi do 1,5 milijardi eura, odnosno oko pet puta više nego u protekloj godini”.