Ruski izvoz sirove nafte porastao je početkom studenoga, unatoč nastavku ukrajinskih napada na energetsku infrastrukturu.
U četiri tjedna zaključno s 1. studenoga pomorski izvoz dosegnuo je prosječno 3,65 milijuna barela dnevno, što je 60.000 barela više nego u prethodnom četverotjednom razdoblju, pokazuju podaci o kretanju tankera koje je prikupio Bloomberg.
Rast izvoza dogodio se nakon privremenog zatišja u ukrajinskim napadima na ruske rafinerije. Tijekom gotovo dva tjedna napadi su bili obustavljeni, što je ruskim postrojenjima omogućilo nastavak prerade i popravke oštećene infrastrukture. Međutim, napadi su obnovljeni krajem prošlog tjedna, kada su pogođena najmanje četiri postrojenja, uključujući rafinerije u Novokuibiševsku, Ufi, Kstovu i Jaroslavlju.
Napadi na rafinerije utječu i na izvoznu strukturu Rusije. Kada postrojenja ne mogu prerađivati sirovu naftu, Moskva dio količina koje ne može preraditi preusmjerava na međunarodna tržišta. S druge strane, razdoblja bez napada omogućuju obnovu prerade, pa veći dio sirove nafte ponovno završava u domaćim rafinerijama.
Izvoz dosegnuo najvišu razinu u pet tjedana
U tjednu zaključno s 1. studenoga rusku naftu ukrcalo je 38 tankera, koji su prevezli ukupno 27,8 milijuna barela. Tjedan ranije 37 brodova ukrcalo je 27,12 milijuna barela.
Prosječni dnevni izvoz porastao je za 100.000 barela, na 3,97 milijuna barela, što je najviša razina u posljednjih pet tjedana. Ipak, tjedni podaci mogu znatno varirati zbog vremenskih uvjeta, održavanja infrastrukture, sankcija, vojnih aktivnosti i vremena polaska tankera iz luka.
Bruto vrijednost ruskog pomorskog izvoza sirove nafte u četverotjednom prosjeku porasla je na 2,66 milijardi dolara tjedno, najviše u posljednja tri tjedna. Rast količina i nastavak poskupljenja ruske nafte ESPO, koja se izvozi preko Pacifika, uglavnom su poništili niže cijene nafte Urals, ključne ruske izvozne mješavine.
Na tjednoj razini vrijednost izvoza ostala je gotovo nepromijenjena, na oko 2,78 milijardi dolara, jer su niže cijene različitih vrsta ruske nafte uglavnom neutralizirale veće količine isporuka.
Kina i Indija ostaju glavni kupci
Azijska tržišta i dalje su daleko najvažnija odredišta ruskog izvoza. Isporuke prema azijskim kupcima, uključujući pošiljke kojima konačno odredište još nije poznato, porasle su na 3,52 milijuna barela dnevno u četiri tjedna do 1. studenoga, s prethodno revidiranih 3,41 milijun barela.
Kina i Indija ostaju najveći kupci ruske nafte, dok su isporuke prema preostalim kupcima na Mediteranu pale na oko 130.000 barela dnevno, s 180.000 barela u prethodnom četverotjednom razdoblju.
Posebno se smanjio izvoz prema Turskoj, na oko 80.000 barela dnevno, u usporedbi sa 130.000 barela u prethodnom razdoblju. Isporuke prema Egiptu iznosile su oko 50.000 barela dnevno, dok su isporuke prema Siriji pale na nulu nakon što je ta zemlja u pregovorima sa SAD-om pristala znatno smanjiti uvoz ruske nafte.
Dio pošiljaka još nema potvrđeno konačno odredište, pa bi se podaci o izvozu prema pojedinim azijskim tržištima mogli naknadno promijeniti. Povijesno gledano, većina takvih pošiljaka na kraju je završavala u Kini ili Indiji.
Napadi ugrožavaju i transportne pravce
Ukrajinski napadi nisu ograničeni samo na rafinerije. U ponedjeljak je pogođena i crpna stanica u ruskoj Samari, što je nakratko zaustavilo protok kazahstanske nafte prema ruskom naftovodnom sustavu. Riječ je o važnom čvorištu kroz koje prolaze isporuke iz zapadnog Sibira i Kazahstana prema izvoznim terminalima Novorosijsk na Crnom moru i Ust-Luga na Baltiku.
Protok kazahstanske nafte obnovljen je u utorak, a napad zasad ne bi trebao utjecati na isporuke iz tih luka tijekom idućeg tjedna.
Pročitajte još:
Napadi na energetsku infrastrukturu odvijaju se uoči novih mirovnih razgovora između Rusije i Ukrajine, uz posredovanje SAD-a, koji su planirani za 10. i 11. studenoga u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Ipak, ne očekuje se da će sastanak na radnoj razini neposredno dovesti do prekida borbi.
Za rusko gospodarstvo izvoz nafte ostaje jedan od ključnih izvora prihoda, a promjene u količinama isporuka, cijenama i dostupnosti transportne infrastrukture izravno utječu na priljev novca u državnu blagajnu. Najnoviji podaci pokazuju da Moskva zasad uspijeva održavati visoke izvozne količine, unatoč pritisku ukrajinskih napada na njezinu energetsku infrastrukturu.
