Ruska središnja banka neće kupovati stranu valutu nakon pada rublje

Pixabay.com
Rubalj, ilustracija, Foto: Pixabay.com

Ruska središnja banka objavila je da do kraja godine neće kupovati stranu valutu kako bi ublažila pritisak na financijska tržišta zbog slabljenja rublja, a naznačila je i da bi mogla ponovo podići kamatne stope budući da je rast cijena ubrzao.

Za dolar je u srijedu trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, najviše u gotovo četiri mjeseca tijekom kojih je rubalj izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti. Budući da je Rusiji zabranjeno korištenje dolara i eura, za devizne intervencije koristi kinesku valutu. Rubalj je pak u srijedu oslabio i prema kineskom juanu, koji iznosi više od 15 rubalja, najviše od ožujka 2022.

Ruska valuta naglo je oslabila zbog sankcija SAD-a Gazprombanku koji servisira trgovinu energentima, smatra zamjenik izvršnog direktora drugog najvećeg ruskog zajmodavca VTB-a Dmitrij Panov. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov rekao je pak da su oscilacije rublja posljedica globalne snage dolara i zabrinutosti sudionika tržišta zbog novih sankcija, a ne rezultat ponude i potražnje.

Rubalj će se uskoro stabilizirati, predviđa ministar, dodavši i da se 82 posto ruskog izvoza i 78 posto uvoza plaća u rubljima i prijateljskim valutama nezapadnih zemalja.

Jučer je savjetnik guvernerke središnje banke Kirill Tremasov rekao da će na sjednici u prosincu razmotriti i dodatno podizanje kamatnih stopa, s 21 posto. Prije tjedan dana guvernerka Elvira Nabiullina kazala je u Dumi da se, prema procjenama banaka i tvrtki, može očekivati opće usporavanje rasta portfelja kredita tvrtkama u idućim mjesecima, smanjenje doprinosa rastu agregatne potražnje, prenosi Hina.

U takvim će uvjetima kratkoročni pokazatelji inflacije pokazati usporavanje, a onda ćemo svjedočiti i zaokretu u pokazatelju godišnje inflacije, rekla je Nabiullina. To će biti znak da je rast cijena obuzdan, istaknula je, dodavši da bi u idućoj godini središnja banka mogla početi snižavati ključnu kamatnu stopu, pod uvjetom da ne bude novih šokova.

Središnja banka teži sniženju kamatnih stopa, a uvjet su niska inflacija, očekivanja niske inflacije i stabilnost cijena, poručio je jučer savjetnik guvernerke. No, u uvjetima konstantnog pritiska sankcija i oscilacija tečaja rublja inflatorni pritisak jača pa će monetarna politika dugo morati biti stroga kako bi se obnovila stabilnost cijena, naglasio je Tremasov.

“Prognozirana prosječna vrijednost kamatnih stopa iznosi od 17 do 21 posto, ali središnja banka ne mora ih nužno držati na toj razini. Bude li gospodarstvo i dalje raslo snažnije no što se očekuje, mogle bi biti i više te obratno”, dodao je.

Očekuje se da će neutralna razina ključne kamatne stope, uz koju će gospodarstvo biti u ravnoteži, biti dosegnuta 2027. godine, napomenuo je savjetnik guvernerke središnje banke. U listopadu je stopa inflacije iznosila 8,5 posto, a središnja banka podigla je prije tjedan dana procjenu ovogodišnje inflacije sa 6,5 do sedam na osam do 8,5 posto.

2 Odgovora

  1. Odluka bi mogla privremeno smiriti valutna tržišta, ali dugoročna stabilnost rublje ovisi o ekonomskim reformama i prilagodbi na sankcije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari