Rumunjska je na putu da izgubi 770 milijuna eura europskih sredstava nakon što je najnovija politička kriza blokirala reforme javnih plaća i državnih kompanija koje je Bruxelles postavio kao uvjet za isplatu novca iz fondova za oporavak od pandemije.
Europska komisija postavila je 31. kolovoza kao rok za usvajanje reformi povezanih s tim sredstvima, koja su dostupna samo do kraja godine.
Međutim, rumunjski socijaldemokrati usprotivili su se zakonima i u svibnju napustili vladajuću koaliciju. Stranke od tada nisu uspjele postići dogovor o novom premijeru.
Siegfried Mureșan, kandidat desnog centra za premijersku funkciju, nazvao je zastoj svojevrsnim testom stvarne spremnosti Rumunjske da reformira, kako tvrdi, neodrživi postkomunistički javni sektor.
Prema njegovim riječima, reforma sustava plaća u javnom sektoru trebala bi smanjiti nejednakosti, ograničiti politički dodijeljene privilegije i omogućiti povlačenje 770 milijuna eura iz europskih fondova.
Socijaldemokrati odbijaju reforme
Mureșan je rekao da je kriza dodatno učvrstila stav njegove Nacionalne liberalne stranke protiv ponovnog ulaska u koaliciju sa Socijaldemokratskom strankom, odnosno PSD-om.
Socijaldemokrati su se prethodno udružili s krajnjom desnicom kako bi srušili liberalnog premijera Ilieja Bolojana.
PSD tvrdi da su predložene reforme previše stroge te da je Bolojan s Europskom komisijom trebao ispregovarati povoljnije uvjete.
No reforme bi istodobno pogodile i političke mreže koje desetljećima imaju snažan utjecaj na rumunjsku javnu upravu i državna poduzeća, gdje su radna mjesta, članstva u upravama i državne subvencije i dalje važan dio političkog utjecaja.
Državne kompanije opterećene milijardama duga
Poseban problem predstavlja poslovanje državnih poduzeća, od kojih mnoga bilježe velike gubitke i imaju značajna dugovanja.
Najveća među njima je državna željeznička kompanija CFR, koja je u srpnju objavila da ove godine očekuje gubitak od oko 100 milijuna eura.
Krajem 2025. njezin ukupni dug premašivao je 430 milijuna eura.
CFR se godinama suočava s problemima održavanja i modernizacije željezničke infrastrukture i vlakova, a pojedine linije danas prometuju sporije nego prije jednog stoljeća.
Zamjenica rumunjskog premijera Oana-Clara Gheorghiu upozorila je ranije ove godine da održavanje postojećeg stanja bez reformi stvara „crne rupe“ u rumunjskom gospodarstvu.
Plaće u javnom sektoru godišnje stoje oko 30 milijardi eura
Plaće zaposlenih u rumunjskom javnom sektoru godišnje stoje državu oko 30 milijardi eura.
Istodobno snažni sindikati nastavljaju tražiti povećanja plaća, premda analitičari upozoravaju da bi dodatni rast troškova bio teško održiv dok Bukurešt pokušava stabilizirati javne financije.
Proračunski deficit prošle je godine dosegnuo gotovo osam posto bruto domaćeg proizvoda.
Situaciju pažljivo prate i rejting agencije jer se rumunjski državni dug trenutačno nalazi samo jednu razinu iznad neinvesticijskog, odnosno „junk“, rejtinga.
Fitch je u srpnju zadržao Rumunjsku na najnižoj razini investicijskog rejtinga, uz procjenu da će političko vodstvo zemlje u bliskoj budućnosti vjerojatno ostati slabo.
Politička kriza dolazi u najgorem trenutku
Kamil Całus, analitičar varšavskog think-tanka OSW, upozorava da se aktualna politička kriza događa istodobno s nizom drugih problema.
Rumunjska se suočava s gospodarskim pritiscima, sigurnosnim rizicima zbog rata Rusije protiv Ukrajine, uključujući česte incidente s dronovima uz rumunjsku granicu, kao i rastom cijena energije povezanim s ratom u Iranu.
Prema njegovoj ocjeni, dio rumunjskog društva stare političke elite sve više smatra ne samo nedemokratskima nego i duboko neodgovornima, jer se mjesecima sukobljavaju oko vlasti u trenutku kada zemlji treba politička stabilnost.
Parlament blokiran, prijevremeni izbori malo vjerojatni
Odnosi između PSD-a i stranaka desnog centra toliko su se pogoršali da nijedna strana trenutačno nije spremna obnoviti staru koaliciju.
Predsjednik Nicușor Dan poručio je da će imenovati novog premijera samo ako kandidat unaprijed ima dovoljno potpore u parlamentu za izglasavanje povjerenja.
Analitičari smatraju da su prijevremeni izbori malo vjerojatni, između ostalog zato što Rumunjska nije održala prijevremene parlamentarne izbore od pada komunizma 1989. godine.
Najizgledniji scenarij zato je manjinska vlada ili vrlo krhka većina sastavljena uz pomoć prebjega iz drugih stranaka.
Krajnja desnica raste na 35 do 40 posto potpore
Jedan od glavnih razloga zbog kojih predsjednik izbjegava prijevremene izbore je snažan rast krajnje desne stranke AUR.
Prema aktualnim anketama, AUR ima između 35 i 40 posto potpore i bio bi favorit na eventualnim novim izborima.
Hunor Kelemen, predsjednik stranke mađarske manjine UDMR, koja je sudjelovala u prethodnoj četverostranačkoj koaliciji, smatra da će Rumunjska zasad morati računati na manjinsku vladu.
Istodobno je ocijenio da je dolazak AUR-a na vlast „neizbježan“, bilo 2026. ili 2028. godine.
Pročitajte još:
Upozorio je da je stranka od posljednjih izbora udvostručila potporu i da i dalje ima prostora za rast, osobito ako postojeće političke stranke nastave ostavljati dojam nesposobnosti da stabiliziraju zemlju.
Rumunjska se tako istodobno suočava s mogućim gubitkom stotina milijuna eura iz fondova EU-a, slabim javnim financijama, skupim državnim sektorom i političkom blokadom koja dodatno otežava provođenje reformi koje Bruxelles već godinama traži.
