Rast troškova života u EU: Irska, Španjolska i Italija među najskupljim državama

Sve veći troškovi života najveća su briga za više od 90 posto Europljana. Izdaci za potrošnju kućanstava pokazuju raspodjelu potrošnje rezidentnih kućanstava za zadovoljenje svakodnevnih potreba.

Stanovanje, voda, električna energija, plin i druga goriva činili su najveći udio u potrošnji kućanstava u Europskoj uniji u 2022., s 24,1 posto. Slijede hrana i bezalkoholna pića s udjelom od 13,6 posto te troškovi prijevoza s udjelom od 12,5 posto. Dok je poredak ovih kategorija ostao dosljedan tijekom proteklih 20 godina, njihovi relativni udjeli su se mijenjali tijekom vremena.

Uspoređujući udjele od 2002. do 2022. godine, najznačajnija promjena dogodila se u stanogradnji koja je porasla s 21,1 posto na 24,1 posto. To predstavlja porast od tri postotna boda tijekom dva desetljeća, odnosno ako je ukupna potrošnja kućanstva iznosila 1.000 eura u 2002. godini, kućanstvo je potrošilo 211 eura na stanovanje. Do 2022. taj je iznos porastao na 241 euro. 

Povećanje naglašava sve veći financijski teret osnovnih životnih troškova za europska kućanstva, prenosi Euronews, koji je vjerojatno potaknut rastućim cijenama stanova i troškovima energije u posljednja dva desetljeća.

Počevši od malo iznad 20 posto u ranim 2000-tima, udio potrošnje kućanstava na stanovanje i komunalne usluge stalno je rastao, dosegnuvši vrhunac od gotovo 25 posto u 2013. godini. Ovo je razdoblje doživjelo najznačajniji rast, ističući sve veće troškove povezane sa stanovanjem i komunalnim uslugama.

Nakon blagog pada, udio je ponovno porastao tijekom pandemije Covid-19, dosegnuvši rekordnih 25,6 posto u 2020. godini.

Sveukupni porast izdataka za stanovanje i komunalne usluge u posljednja dva desetljeća ukazuje na to da su ti troškovi postali sve značajniji dio proračuna kućanstava, odražavajući šire ekonomske pritiske i promjene u životnim troškovima diljem EU.

U nekim je zemljama porast bio izraženiji i premašio je pet posto. Između 2002. i 2022. Irska je zabilježila najznačajniji porast, s nevjerojatnim porastom od 7,1 posto, a slijede je Španjolska i Italija s porastom od 6,3 odnosno 5,4 posto. U deset zemalja EU povećanje je premašilo četiri posto, naglašavajući široko rasprostranjen uzlazni trend u cijeloj regiji.

Nekoliko istočnoeuropskih zemalja, sa Švedskom i Velikom Britanijom, zabilježilo je pad udjela izdataka za stanovanje. Najznačajniji pad je posebno zabilježila Rumunjska, sa smanjenjem od 4,1 posto, dok su Bosna i Hercegovina i Srbija također zabilježile značajan pad.

Razdoblje Covid-19

Tijekom pandemije Covida, udio potrošnje kućanstava na stanovanje porastao je u gotovo svim zemljama, dosegnuvši rekordne razine. Međutim, 2022. godine, kako je pandemija jenjavala, taj je udio počeo opadati.

Ove brojke pokazuju da se zemlje sjeverne i srednje Europe suočavaju sa značajnim financijskim pritiscima vezanim uz stanovanje i komunalne usluge, najvjerojatnije potaknutim višim troškovima energije ili skupljim tržištima stanova.

Nasuprot tome, zemlje južne i istočne Europe, poput Crne Gore, Turske i Albanije, imaju puno niže udjele, pri čemu Crna Gora iznosi samo 11,6 posto, a Turska i Albanija 12,4 odnosno 12,5 posto.

Nedavno izvješće OECD-a o pristupačnom stanovanju naglašava da troškovi stanovanja mogu predstavljati veliko financijsko opterećenje kućanstvima, posebno onima s nižim prihodima. Stopa preopterećenosti troškovima stanovanja alarmantno je visoka među vodećim europskim gospodarstvima.

Godine 2022. gotovo polovica privatnih stanara s niskim primanjima u Ujedinjenom Kraljevstvu potrošila je više od 40 posto svojih prihoda na najamninu, dok su za iste namjene Francuzi potrošili 32 posto a Talijani 28 posto.