Raspoloživost pojedinih energenata za potrošnju u Hrvatskoj u rujnu 2026. godine kretala se u različitim smjerovima, prema najnovijim statističkim podacima.
Dok je količina električne energije i naftnih derivata u odnosu na prethodni mjesec bila manja, raspoloživost prirodnog plina je zabilježila rast.
Ipak, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine vidljive su znatne razlike među pojedinim energentima, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Količina električne energije raspoložive za potrošnju u rujnu je iznosila 1.519 gigavatsati (GWh). To je za 19,7 posto manje nego u kolovozu 2026. godine, dok je u usporedbi s rujnom prošle godine zabilježen rast od 3,2 posto.
Drugim riječima, unatoč osjetnom mjesečnom smanjenju, raspoloživa količina električne energije bila je veća nego u istom mjesecu 2025. godine.
Kod prirodnog plina zabilježena su drukčija kretanja. Količina plina raspoloživog za potrošnju u rujnu 2026. iznosila je 4.496 teradžula (TJ), a tijekom mjeseca zalihe su povećane za 175 TJ.
Na mjesečnoj razini količina prirodnog plina raspoloživog za tuzemnu potrošnju porasla je za 3,3 posto.

Međutim, usporedba s istim mjesecom prošle godine pokazuje znatno smanjenje. Naime, u odnosu na rujan 2025. raspoloživost prirodnog plina bila je manja za čak 23,7 posto.
Smanjenje na mjesečnoj razini zabilježeno je i kod naftnih derivata. Njihova količina raspoloživa za potrošnju u rujnu iznosila je 362.000 tona, dok su zalihe tijekom promatranog mjeseca smanjene za 9.000 tona.
U usporedbi s kolovozom 2026. godine količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju pala je za 9,7 posto. No, kada se usporedi s rujnom prošle godine, situacija je drukčija. Na godišnjoj razini zabilježen je rast od 5,5 posto.
“Količina električne energije raspoložive za potrošnju sadržava i gubitke u električnoj mreži. Kod drugih energenata količina raspoloživa za potrošnju sadržava i količine energenata koje mogu završiti na skladištu kod finalnih potrošača ili u maloprodaji”, objašnjavaju statističari.
Raspoloživost energenata jedan je od važnijih pokazatelja stanja energetskog sustava jer daje uvid u količine koje su dostupne za podmirivanje potreba kućanstava, industrije i ostalih potrošača.

Pritom na konačnu energetsku bilancu utječu različiti čimbenici, među kojima su domaća proizvodnja, uvoz, izvoz i promjene zaliha.
Na raspoloživost električne energije utječu i sezonske promjene u proizvodnji, osobito kada je riječ o hidroelektranama, čiji rad ovisi o hidrološkim prilikama. Važnu ulogu imaju i proizvodnja iz ostalih obnovljivih izvora, kao i mogućnost razmjene električne energije sa susjednim državama.
Zbog toga se količine dostupne za domaću potrošnju mogu mijenjati i neovisno o promjenama same potražnje.
Kod prirodnog plina posebno je važna mogućnost skladištenja, budući da se potrebe za tim energentom tijekom godine znatno razlikuju. Dok su potrebe za grijanjem u toplijem dijelu godine u pravilu manje, tijekom zimskih mjeseci opskrba mora odgovoriti na potencijalno znatno veću potražnju. Upravo zato upravljanje zalihama ima važnu ulogu u osiguravanju kontinuiteta opskrbe.
Na tržištu naftnih derivata, s druge strane, važan utjecaj imaju kretanja u prometu, industriji i drugim gospodarskim djelatnostima. Potrebe za gorivima ovise o intenzitetu gospodarskih aktivnosti, putovanjima i sezonskim obrascima potrošnje.
Pročitajte još:
Osim domaće potražnje, na raspoložive količine utječu i međunarodna kretanja na tržištu sirove nafte i derivata, a poznato je da je to tržište trenutačno pogođeno sukobima na Bliskom istoku.
Upravo će kretanja u posljednjem tromjesečju ove godine pokazati koliko su se promjene zabilježene tijekom rujna odrazile na ukupnu količinu energije dostupne u Hrvatskoj. Posebno će biti zanimljivo pratiti podatke o prirodnom plinu, s obzirom na ulazak u razdoblje pojačane potražnje za tim energentom.













