Ljudima se u zadnje vrijeme nude razne opcije za ulaganje, od trezorskih zapisa do obveznica, a fizičko zlato je iz godine u godinu sve popularnije. Hrvati su lani uložili više od 350 milijuna eura u zlato, što je značajan rast u odnosu na 2023. godinu.
“Radi se o kontinuiranom trendu rasta koji je započeo prije nešto više od 10 godina. Hrvatska je tada, ulaskom u Europsku uniju, morala uskladiti svoje zakonodavstvo s europskim standardima, što je značilo da investicijsko zlato mora postati oslobođeno svih poreza. Od tog trenutka do danas, domaće tržište zlata višestruko je naraslo. Unatoč tome, još uvijek se ne možemo pohvaliti relativnim razmjerima koje tržište zlata postiže u razvijenijim zemljama poput Njemačke i SAD-a, gdje znatno veći omjer ljudi ulaže u zlato”, rekao je dr. sc. Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, za Financije.hr.
Objasnio nam je da u zlatne poluge i zlatnike ulažu raznovrsni ljudi te da postoji vrsta ulagača koji više vole periodične kupnje manjih gramaža na mjesečnoj bazi u svrhu dugoročne štednje.
Zatim su tu srednji ulagači koji ulažu više tisuća ili desetaka tisuća eura odjednom – najčešće se radi o prodaji nekretnine, isteku oročenja u banci ili dospijeću vrijednosnih papira poput trezorskih zapisa i narodnih obveznica. Konačno, postoje i oni koji ulažu stotine tisuća eura ili pak veće, milijunske iznose.
Investicijsko zlato u današnje vrijeme dolazi u veličinama od jednog grama do jednog kilograma, pa je u praksi dostupno gotovo svim ulagačima, kako onim malim, tako i onim velikim.
“Ulaganje u zlato raste kao posljedica više faktora. S jedne strane, investicijsko zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga vrlo je privlačno ulaganje jer sa sobom nosi nizak rizik, oslobođeno je svih poreza, a njegova cijena u eurima narasla je za gotovo 40 posto samo u posljednjih 12 mjeseci. Kako raste financijska pismenost i informiranost građanstva, tako se sve više ljudi odlučuje na ulaganje u zlato”, kazao je Ivanović.
“S druge strane, ulagači se nastoje zaštititi od krize i dugogodišnje visoke inflacije koja je dovela do toga da su cijene pojedinih proizvoda i usluga narasle za više desetaka posto, a katkad se i udvostručile. Srećom, cijena zlata u eurima je u posljednjih pet godina narasla za više od 100 posto, što je dugoročnim ulagačima u zlato sačuvalo vrijednost štednje te donijelo i značajnu zaradu”, dodao je.
Postoje različiti oblici ulaganja, no hrvatski građani velike svote novca drže u bankama, kao svoje primarno ulaganje. Riječ je o gotovo 40 milijardi eura štednje koja uglavnom nije oplođena nikakvim kamatama, što znači da je podložna propadanju vrijednosti uslijed visoke inflacije.
Tu su i državne vrijednosnice, poput trezoraca i obveznica, u koje su hrvatski građani dosad uložili više od šest milijardi eura te koji, premda isplativiji od bankovne štednje, još uvijek nemaju veći prinos od stope inflacije.
Podsjećamo, prošli tjedan, 13. ožujka, je premijer Andrej Plenković izjavio da je više od 10.000 građana upisalo trezorske zapise u aktualnom krugu upisa, a ukupno su upisali 446 milijuna eura. Datum izdanja trezorskih zapisa je 20. ožujka, datum dospijeća 19. lipnja ove godine, a minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura. Novi krug upisa za građane trajao je do 17. ožujka, a sada trezorce mogu upisati i institucionalni ulagači.
“Jedno od najraširenijih vrsta ulaganja u Hrvatskoj svakako su nekretnine. Njihova cijena dugoročno raste jer se radi o realnom dobru, baš poput zlata. Ipak, ono što investicijsko zlato čini atraktivnijim instrumentom od nekretnina je veća pristupačnost investitorima, nema troškova amortizacije i poreza te je moguća veća zarada, laka prenosivost te visoka likvidnost. Visoka likvidnost znači da se u vrlo kratko vrijeme, bilo gdje u svijetu, zlato može zamijeniti za novac po približno istoj cijeni, što nikako nije slučaj s nekretninama. U svijetu ulaganja postoji izreka da nije dobro držati sva jaja u jednoj košari, ali smatram kako nitko neće pogriješiti ako barem dio svojeg portfelja drži u zlatu”, ističe Ivanović.
Zlato je u utorak na burzama dostiglo najvišu vrijednost ikada. Promptno zlato poraslo je za 0,6 posto na 3.017,84 dolara (2.755,44 eura) za uncu (28,35 grama), nakon što je doseglo rekordnu vrijednost od 3.018,66 dolara. Cijene su prvi put porasle na više od 3.000 dolara 14. ožujka ove godine, piše Reuters.
“Burzovna cijena zlata trenutačna je cijena po kojoj se trguje financijskim izvedenicama, odnosno nefizičkim zlatom. Burzovna cijena ponekad zna biti predmetom miskoncepcija među novim ulagačima budući da se zlatne poluge i zlatnici ne mogu nabaviti po cijeni koja je jednaka burzovnoj. Riječ je o sličnom principu poput cijene sirove nafte ili cijene pšenice – ne možemo točiti gorivo po burzovnoj cijeni nafte ili kupiti kruh po burzovnoj cijeni pšenice. Tako je i sa zlatom koje prvo mora biti izrudareno, rafinirano, transportirano, osigurano itd., što logično iziskuje troškove pa se stoga i cijena krajnjeg proizvoda razlikuje u određenom postotku od burzovne cijene zlata”, objasnio nam je direktor Centra Zlata.
Ponovno je naglasio da se investicijsko zlato često gleda kao sigurno utočište za kapital u nesigurnim vremenima, a trenutačno su takva vremena. Inflacija se još uvijek nije smirila, geopolitičke napetosti svakog dana dosežu nove, prethodno nezamislive razine, raste strah od novih recesija i globalne ekonomske krize, trgovinski ratovi se razbuktavaju, a ratna žarišta još uvijek se ne gase.
Američki predsjednik Donald Trump uveo je carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija iz EU-a, pa su iz Bruxellesa najavili da će od 1. travnja uvesti carine na niz proizvoda iz SAD-a. Ova odluka potaknula je Trumpa da zaprijeti da će uvesti namet od 200 posto na uvoz vina, žestokih pića i ostalog alkohola iz Europske unije. Prema tome, ne vidi se brzi kraj trgovinskom ratu. To sve utječe na cijene raznih proizvoda i, naravno, na burze.
“Cijena zlata u pravilu dugoročno raste, no taj rast osobito je primjetan u momentima kada na tržištima i u svijetu vlada neizvjesnost kakvu smo opisali. U takvim trenucima, ulagači traže sigurnost pa posljedično raste potražnja za zlatom, a time ujedno i njegova cijena. Na potražnju i cijenu zlata također u velikoj mjeri utječu aktivnosti velikih institucionalnih ulagača poput svjetskih središnjih banaka koje drže na desetke tisuća tona zlata, a mnoge još uvijek gomilaju dodatne zalihe, ne bi li se osigurale od rastućih globalnih nestabilnosti”, rekao je Ivanović.
Dakle, ulaganje u zlato sigurna je i efikasna dugoročna investicija, a za nove ulagače važno je imati na umu nekoliko stvari. U posljednjih 20 godina cijena zlata porasla je za više od 700 posto, uz prosječni godišnji rast koji je iznosio više od 10 posto. Zbog toga se iskusni ulagači ne obaziru na kratkoročne fluktuacije u burzovnoj cijeni koje se odvijaju na tjednoj ili mjesečnoj bazi, bilo da je riječ o rekordnoj cijeni ili korekciji cijene. Oni ne špekuliraju i ne traže brzu zaradu, nego ozbiljno i sigurno dugogodišnje ulaganje koje će sačuvati vrijednost štednje od inflacije te povrh toga donijeti zaradu.
Druga važna stavka koju novi ulagači trebaju razmotriti je fleksibilnost. Ivanović tvrdi da je bolje uložiti u nekoliko poluga ili zlatnika, nego u samo jednu polugu iste ukupne vrijednosti.
“S više manjih zlatnika i poluga, imamo fleksibilnost odnosno uvijek možemo prodati dio naše zlatne rezerve ako nam zatreba određeni iznos novca, dok smo s jednom većom polugom zarobili sav iznos u jednom predmetu. Isto tako, oni stariji među nama, možda razmišljaju i o nasljedstvu koje će ostaviti djeci i unucima, što nas opet vraća naglasku na fleksibilnost pri inicijalnom ulaganju”, kazao je.
On je posebno upućen u trgovinu zlatom jer je vlasnik i direktor Centra Zlata, vodećeg hrvatskog distributera i otkupljivača investicijskog zlata i srebra. Centar Zlata nalazi se na četiri fizičke lokacije u velikim gradovima u Hrvatskoj, a ima i internetsku trgovinu preko koje građani mogu ulagati.
Pročitajte još:
“Nudimo isključivo fizičke proizvode, odnosno poluge i kovanice, i to vodećih europskih i svjetskih talionica. Proizvodi su dostupni odmah u poslovnicima ili uz 100 posto osiguranu dostavu na kućnu adresu unutar dva radna dana. Otkup zlata je također moguć u poslovnici ili putem pošte uz isplatu odmah na licu mjesta. Procjenu vrijednosti, kao i informativni razgovori vezano za otkup i ulaganje, ne naplaćujemo. Našim smo klijentima omogućili i besplatno korištenje mobilne aplikacije gdje mogu u realnom vremenu pratiti vrijednost svog zlata i srebra”, otkrio nam je.
“Pored toga, nudimo 100 posto osiguranu pohranu zlata i srebra u našim sefovima, za sve one ulagače koji ne žele držati zlato kod sebe doma, a ta je usluga potpuno besplatna prvih godinu dana. U ponudi Centra Zlata također se mogu pronaći i kvalitetni certificirani sefovi za kućnu ili poslovnu upotrebu koji ispunjavaju sve standarde Europskog certifikacijskog tijela (ECB-S)”, dodao je.
