Hrvatska poljoprivredna gospodarstva su u 2023. koristila 1,51 milijun hektara poljoprivrednih površina, za 0,1 posto više nego u 2020., prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) sa stanjem 1. lipnja 2023. godine.
Riječ je o konačnim podacima vezanim za strukturu poljoprivrednih gospodarstava u 2023., i to za važnije poljoprivredne površine po kategorijama te broj stoke i peradi. Podaci su uspoređeni s podacima iz posljednjih istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koja su provedena u 2016. i 2020. godini.
Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj su u 2023. koristila ukupno 888.000 hektara oranica i vrtova. Najveći udio u površini oranica i vrtova imale su žitarice i to 63,4 posto ili 563.000 hektara.
Zatim su industrijski usjevi s 18,5 posto ili 164.000 hektara i krmno bilje, koje je imalo udio od 11,6 posto ili 103.000 hektara.
U usporedbi s 2020., površine zasijane žitaricama bile su veće za 5,2 posto, a površine pod suhim mahunarkama za 100 posto, dok su površine pod korjenastim i gomoljastim usjevima bile manje 23,8 posto.
Pod trajnim nasadima, koji uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike, košaračku vrbu i božićna drvca, bilo je 78.000 hektara, za 2,6 posto više nego u 2020. godini.
Pročitajte još:
Konačni podaci o stočarstvu, svinjogojstvu, kozarstvu, ovčarstvu i peradarstvu, pokazali su da se smanjio ukupan broj grla. Broj svinja pao je za 21,8 posto, broj koza za 13,6 posto, ovaca za 11 posto i peradi za 12,5 posto, dok je broj goveda ostao na razini 2020. godine.
Prema tome, svinja je bilo 905.000, koza 76.000, ovaca 694.000, peradi 10,5 milijuna i goveda 420.000.
