Plenković: Promet u trgovinama u prvih devet dana 2024. veći za 95,5 milijuna eura nego 2023.

Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković, u uvodu sjednice Vlade RH, iznio je i podatke o ostvarenom prometu u prvih devet dana ove godine, osvrnuvši se tako na početak pune primjene Zakona o trgovini odnosno režim od 16 radnih nedjelja godišnje, koje su raspoređene na 12 mjeseci.

Ponovio je i da se odredbama ovog Zakona regulirao rad trgovina nedjeljom u svrhu omogućavanja radnicima, prije svega u trgovini, da svoje nedjelje provode sa svojim obiteljima sa željom da se postigne ravnoteža između sloboda i prava zaposlenih u trgovini u odnosu na poduzetničke slobode trgovaca.

„Podaci Ministarstva financija iz sustava fiskalizacije, u pogledu broja i iznosa računa za prvih devet dana 2024. u odnosu na iste dane 2023. godine, za sve djelatnosti i djelatnosti trgovine na malo su itekako indikativni. Vidljivo je da je 5. siječnja 2024. izdan veći broj računa u odnosu na 2023. godinu za 16,5 posto, a iznos računa je 35 posto viši. Iz podataka je evidentno također da je u ponedjeljak 8. siječnja, dan nakon neradnog vikenda, u odnosu na 8. siječnja 2023. zabilježen veći broj računa za 96,5 posto, dakle iznos računa je veći čak za 135,43 posto. Promet s neradnih dana prebacio na radne dane u prvih devet dana ove godine, imamo 817.927 veći broj računa, a iznos računa je 95,5 milijuna eura viši“, naglasio je premijer u uvodu sjednice Vlade RH.

Sve zloupotrebe zakona i omogućavanja rada nedjeljom suprotno važećim odredbama idu na štetu radnika i vjerujem da će to radnici i tako i doživjeti, naglasio je premijer.

Osvrnuo se i na posljednje podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS) o inflaciji za prosinac 2023. godine, koja je iznosila 4,5 posto, što je najniža stopa inflacije još od listopada 2021. godine.

„U razdoblju od studenog 2022. do studenog 2023. inflacija je porasla za 4,7 posto, dok je prosječna neto plaća u tom razdoblju rasla za 14,6 posto. To govorim zato kako bismo otklonili teze o tome da je rast inflacije pojeo rast plaća i potvrda da smo našim paketima pomoći vrijedni više od 7,2 milijarde eura u proteklim godinama, te odlukama o ograničenju cijena niza prehrambenih proizvoda i drugim mjerama i pravovremeno reagirali i zaštitili naše građane“, poručio je Plenković.

Komentirao je i objavljene podatke o mjesečnom kretanju indikatora ekonomske klime, odnosno ESI indikator, koji prati kretanje BDP-a u zemljama članicama EU. Najnoviji indikator potvrdio je pozitivne podatke i trendove za Hrvatsku. U zadnjih 22 mjeseca, odnosno od početka ruske agresije na Ukrajinu, te tijekom energetske krize i inflatornih pritisaka, Hrvatska je u tom razdoblju čak 11 mjeseci bila na prvom mjestu među državama EU po tom indikatoru, uključujući i zadnja dva mjeseca prošle godine.

„Od ožujka prošle godine, prosjek ESI indikatora za Hrvatsku bio je 106,5, što je najviše među članicama EU. Hrvatska je jedina članica Unije koja je baš svaki mjesec imala razinu ESI indikatora bez prekida iznad 100, što znači da je više ispitanika izrazilo pozitivna očekivanja u odnosu na one koji su izrazili negativna očekivanja. Taj indikator potvrđuje da je prepoznata politika vlade, dakle jasan smjer onoga što se temeljilo na politici višegodišnjeg odgovornog upravljanja javnim financijama, kao i drugim mjerama koje smo u proteklom razdoblju poduzimali“, istaknuo je Plenković, podsjećajući da ESI indikator pokazuje koliki je optimizam anketiranih poduzeća u pogledu daljnjeg kretanja gospodarstva.