Početkom 2000-ih investitori su vjerovali da će internet promijeniti sve. I bili su u pravu. Problem je bio u tome što su prebrzo zaključili da će svaka kompanija s internetskom pričom zato vrijediti bogatstvo.
Danas se tržište nalazi u vrlo sličnom trenutku. Samo što se više ne prodaje priča o tome da će svaka tvrtka imati web stranicu, nego da će svaka industrija, svaka država i svaki potrošač ovisiti o umjetnoj inteligenciji, podatkovnim centrima, čipovima, svemirskoj infrastrukturi i naprednoj povezanosti.
Zato možda nije čudno da se i sama burzovna abeceda tehnološkog kapitalizma ponovno mijenja.
Nekad se govorilo o dot-com dionicama. Zatim su došli FAANG-ovi: Facebook, Amazon, Apple, Netflix i Google. Nakon toga tržište je preuzela “Magnificent Seven” skupina, odnosno Alphabet, Amazon, Apple, Meta, Microsoft, Nvidia i Tesla.
Sada se već govori o novoj kratici: FAB 10
Prema toj logici, Magnificent Seven više nije dovoljno širok okvir za tehnološku dominaciju idućeg desetljeća. U novu elitu, uz dosadašnje tehnološke divove, ulaze SpaceX te buduće burzovne zvijezde OpenAI i Anthropic. Drugim riječima, investitori više ne gledaju samo kompanije koje dominiraju današnjim internetom, oglašavanjem, e-trgovinom, softverom i čipovima. Gledaju kompanije koje bi trebale definirati infrastrukturu umjetne inteligencije, svemira i nove industrijske ekonomije.
SpaceX je u toj priči ključni simbol. Kompanija Elona Muska više se ne promatra samo kao proizvođač raketa ili vlasnik Starlinka, nego kao infrastrukturna kompanija za svemirsko doba: telekomunikacije, sateliti, obrana, logistika, umjetna inteligencija i dugoročno možda potpuno nova ekonomija izvan Zemlje.
Takva priča na burzi ima ogromnu snagu. Ako je 1999. bilo dovoljno obećati da će internet promijeniti trgovinu, medije i komunikaciju, danas je dovoljno uvjeriti tržište da će umjetna inteligencija i svemirska infrastruktura promijeniti način na koji svijet radi, proizvodi, ratuje, komunicira i troši energiju.
No upravo zato usporedba s početkom 2000-ih nije samo zanimljiva, nego i nužna.
Dot-com balon nije puknuo zato što je internet bio promašaj. Naprotiv, internet je postao još važniji nego što su tadašnji optimisti tvrdili. Balon je puknuo zato što su valuacije otišle daleko ispred poslovnih modela, profita i realne sposobnosti većine kompanija da prežive. Mnoge tadašnje zvijezde nestale su, dok su rijetki pobjednici kasnije postali divovi današnje ekonomije.
Upravo se tu nalazi najvažnija lekcija za današnji AI boom. Investitori opet možda točno prepoznaju tehnološku promjenu, ali to ne znači da su sve cijene racionalne. Umjetna inteligencija može doista promijeniti svijet, a da dio današnjih valuacija ipak bude pretjeran. SpaceX može biti jedna od najvažnijih kompanija idućih desetljeća, a da pitanje profitabilnosti, rizika i tržišne cijene i dalje ostane otvoreno. OpenAI i Anthropic mogu biti temelj nove softverske ekonomije, ali javno tržište će od njih tražiti ono što privatni kapital često dugo odgađa: jasne brojke, prihode, marže, troškove i put prema održivoj zaradi.
Nenad Gujaničić broker i analitičar iz Momentuma, smatra da je prilično očito kako se oko potencijala primjene umjetne inteligencije već formirala burzovna euforija.
„To se najbolje vidi po tržišnim kapitalizacijama kompanija koje se izravno ili neizravno naslanjaju na te procese”, kaže Gujaničić za Financije.hr.
Očekivanja Vs. Investicije
Prema njegovim riječima, ono što bi tržišne sudionike moglo zabrinuti jest činjenica da su ta očekivanja često gurnuta u daleku budućnost, kao u slučaju SpaceX-a, dok su ih investitori već sada uračunali kao prilično izvjesna.
„Jasno je da, što je dulji put do isporuke tih rezultata, rastu i opasnosti da se oni ne dogode ili da budu gurnuti u još dalju budućnost”, upozorava.
CroAI-jev Tomislav Vazdar, ujedno i jedan od vodećih konzultanata za kibernetičku sigurnost i umjetnu inteligenciju, kaže kako je današnji AI boom usporediv s početkom interneta po dubini tehnološke promjene no naglašava kako se ipak ne može uspoređivati s tim razdobljem ukoliko se gleda na bezinu povrata.
Pročitajte još:
Za financije.hr objasnio je kako je AI tehnologija opće namjene, poput struje ili interneta, i mijenja način na koji radi cijela ekonomija. Ali za razliku od 2000., tvrdi Vazdar, današnji predvodnici već zarađuju stvarni novac: Nvidia ima realnu dobit, Microsoftov i Googleov oblak generiraju prihod. Ovo nije ista priča kao dot-com kada su tvtke živjele samo od obećanja. Razmjer ulaganja je bez presedana, ali i prava razlika nije radi li tehnologija, nego koncentracija rizika.
Vazdar također napominje kako čak četiri najveće američke tehnološke kompanije za 2026. najavljuju oko 630 milijardi dolara kapitalnih izdataka, 62 posto više nego 2025., a analitičari procjenjuju da bi ukupna ulaganja mogla prijeći bilijun dolara već 2027. Šačica kompanija i jedan dobavljač čipova nose najveći dio indeksa, što je sistemski rizik za štednju i mirovinske fondove, i ipak, nije samo sektorska priča.
