Njemački ministar financija Lars Klingbeil iznio je prvom čovjeku talijanskog UniCredita zahtjeve koje postavlja službeni Berlin za eventualno preuzimanje Commerzbanka. Predsjednik uprave UniCredita Andrea Orcel došao je u Berlin na razgovore na poziv Klingbeila.
Uvjeti su da Commerzbank ostane izlistan na burzi, da zadrži svoje sjedište u Frankfurtu te da nastavi financirati njemačke srednje tvrtke kod kuće i u inozemstvu, objavilo je ministarstvo financija.
Sastanak u Berlinu, ocjenjuje Reuters, označava prekretnicu u dvogodišnjoj borbi za kontrolu nad jednom od najvećih njemačkih banaka nakon što je postalo očito da Berlin nije uspio u nastojanju da spriječi mogućnost preuzimanja.
“U konstruktivnom razgovoru s gospodinom Orcelom jasno sam naznačio da budući razgovori moraju biti vođeni odgovorno”, poručio je Klingbeil.
Orcel je pak objavio da je sastanak bio dobar i konstruktivan početni razgovor i da će uskoro slijediti novi.
“Sada je na obje strane da promisle na temelju ovog početnog koraka kako bi se pronašao najbolji daljnji put u najboljem interesu dionika i dioničara”, ustvrdio je Orcel.
Iz Commerzbanka nisu htjeli komentirati berlinski sastanak.
Nakon mjeseci otpora njemački dužnosnici i čelnici Commerzbanka omekšali su stajalište oko mogućeg dogovora s UniCreditom nakon što je ta talijanska banka došla do udjela od gotovo 50 posto. Sada se u Berlinu nadaju da mogu zaštititi radna mjesta kao i brend banke koja ima ključnu ulogu u financiranju tvrtki srednje veličine u najvećem europskom gospodarstvu.
“Ovdje se sada više ne radi o neprijateljskom preuzimanju već o pronalaženju najboljeg puta za obje banke”, kazao je glasnogovornik ministarstva financija.
UniCredit i Commerzbank zajedno tvorili bi banku s imovinom vrijednom više od 1,3 bilijuna eura.
Orcel je na Commerzbank krenuo u 2024. godini počevši lagano povećavati udjel i zatekavši kako njemačku banku tako i njemačku vladu nespremne na takav razvoj događaja.
Pročitajte još:
U listopadu 2024. UniCredit je krenuo s udjelom od 7,4 posto u Commerzbanku da bi u kolovozu prošle godine bio na 26 posto i sada stigao na 47,6 posto.
U Europskoj središnjoj banci već neko vrijeme zagovaraju prekogranična spajanja velikih europskih banaka kako bi one postale konkuretnije američkim globalnim divovima u tom sektoru.
