Sukob na Bliskom istoku i nezaustavljivi rast cijena energenata dovele su njemačko gospodarstvo u stanje neizvjesnosti. Građani se suočavaju s drastičnim poskupljenjima koja zahvaćaju sve aspekte svakodnevnog života. Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je hitne mjere kako bi se ublažio pritisak na građane.
“Dogovorili smo rasterećenje od rastućih cijena goriva. Za oko 17 centi po litri na dva mjeseca snizit ćemo porez na energiju za dizel i benzin“, izjavio je kancelar.
Međutim, drugi dio vladinog plana naišao je na prepreke. Iako je upućen poziv poslodavcima da radnicima isplate jednokratnu pomoć od 1000 eura zbog visokih troškova, mnogi od njih to odbijaju učiniti.
Građani štede na svakom koraku, odlazak na benzinsku pažljivo se planira jer opskrbljivači mogu mijenjati cijene goriva jedanput na dan, obično u 12 sati.
Da indeks poslovne klime ponovno pada upozorili su stručnjaci Ifo instituta iz Munchena, a Klaus Wohlrabe iz Ifo-instituta ističe da neizvjesnost izravno guši investicije.
“Ako poduzeća i potrošači ne znaju što će biti sutra, oni čekaju i manje troše, što je loše za gospodarski razvoj“, upozorio je Wohlrabe.
Osim cijena energije, strah dodatno pothranjuju kriza oko Irana i strah od inflacije, zbog čega postoji zabrinutost da će kamate opet porasti, što bi dodatno smanjilo potrošnju.
Pročitajte još:
Vijeće za nacionalnu sigurnost tvrdi da trenutačno nema problema s opskrbom benzinom. Međunarodne organizacije šalju upozorenja: krajem svibnja i početkom lipnja u Europi bi moglo doći do nestašice goriva za zrakoplove.
Podsjetimo, njemačka vlada prepolovila je prognozu gospodarskog rasta u 2026. godini. Ove godine rast njemačkog BDP-a trebao bi iznositi 0,5 posto.
