Svjetski uvoznici pšenice pripremaju se za slabiju ponudu nakon što su napadi na crnomorsku infrastrukturu za izvoz žitarica poremetili isporuke iz Rusije i Ukrajine, podigli cijene i povećali zabrinutost za sigurnost opskrbe hranom u zemljama poput Egipta i Indonezije.
Cijene pšenice u referentnim terminskim ugovorima na burzi u Chicagu porasle su više od 17 posto od početka srpnja, prvenstveno zbog smanjenog izvoza iz crnomorske regije. Pšenica je istodobno osjetno poskupjela i u drugim velikim izvoznim zemljama, uključujući Argentinu, Australiju i SAD.
Napadi zaustavili dio izvoza iz Rusije i Ukrajine
Međusobni napadi ruskih i ukrajinskih snaga na luke i plovila posljednjih su tjedana doveli do zatvaranja pojedinih terminala za izvoz žitarica, dok su brodari odgodili ili otkazali utovar desetaka pošiljki u razdoblju koje inače predstavlja vrhunac izvozne sezone.
Jedan singapurski trgovac koji crnomorsku pšenicu prodaje azijskim mlinarima rekao je Reutersu da su isporuke trebale početi pristizati od sredine kolovoza, ali da mnogi brodovi nisu uspjeli doći na utovar.
Kupci zbog toga sve ozbiljnije razmatraju zamjenu dijela ugovorenih količina pšenicom iz Australije, Sjeverne Amerike i Argentine.
Azijski kupci traže alternativne dobavljače
Prerađivači žitarica u Aziji naručili su oko 2 do 2,5 milijuna tona pšenice iz crnomorske regije za isporuku tijekom srpnja i kolovoza.
Te količine pokrivaju približno 30 do 50 posto njihove uvozne potražnje, ali trgovci sada upozoravaju da dio pošiljki možda neće stići na vrijeme.
Analitičar Argus Medije Maxence Devillers ocijenio je da će tržište morati pronaći alternativna rješenja do kraja kolovoza.
Egipat posebno izložen ruskoj i ukrajinskoj pšenici
Najveći svjetski uvoznik pšenice, Egipat, u prvoj polovini 2026. čak je više od 82 posto svojeg uvoza pokrio pšenicom iz Rusije i Ukrajine.
Bolji domaći urod zasad je ublažio dio pritiska, a egipatska vlada otkupila je rekordne količine domaće pšenice.
Veći problem imaju privatne kompanije, koje više od polovice svojih potreba pokrivaju uvozom i raspolažu manjim zalihama.
Poremećaji su zato posebno osjetljivi za privatne mlinare i trgovce koji ovise o redovnim isporukama iz crnomorske regije.
Indonezija ima dovoljno zaliha, ali ne i veliki višak
Drugi najveći svjetski uvoznik pšenice, Indonezija, s ruskim i ukrajinskim dobavljačima ugovorila je oko 600 tisuća tona pšenice za razdoblje od srpnja do rujna.
Prema riječima predstavnika indonezijske udruge mlinara, trenutačne zalihe dovoljne su za zadovoljavanje potreba za pšenicom prehrambene kvalitete.
Problem je što zemlja nema velike rezervne količine.
Zbog toga će se, ako dio crnomorskih isporuka izostane, Indonezija morati više oslanjati na dobavljače iz Bugarske, Australije, Rumunjske i Argentine.
Alternativna pšenica osjetno je skuplja
Promjena dobavljača, međutim, povećava troškove.
Australska pšenica trenutačno se prodaje po približno 315 do 320 dolara po toni, uključujući prijevoz do Azije.
Najjeftinija američka pšenica stoji oko 305 dolara po toni, dok se većina isporuka iz crnomorske regije kreće između 260 i 280 dolara po toni.
Za zemlje koje uvoze milijune tona godišnje, razlika od nekoliko desetaka dolara po toni može značiti stotine milijuna dolara dodatnih troškova.
Jordan otkazuje natječaje, Tunis upozorava dobavljače
Problemi se ne odnose samo na Egipat i Indoneziju.
Alžir, Bangladeš, Jordan, Tajland, Tunis i Vijetnam također se snažno oslanjaju na rusku i ukrajinsku pšenicu.
Jordan je ovog mjeseca otkazao dva natječaja za nabavu pšenice i dva za ječam nakon što je zaprimio vrlo mali broj ponuda.
Trgovci kao razlog navode visoke cijene i povećane rizike dostave.
Tunis je pak upozorio dobavljače da ne proglašavaju višu silu u okviru postojećih ugovora o nabavi žitarica.
Sve manje brodara spremno je ulaziti u ruske i ukrajinske luke
Rizik za brodare dodatno je porastao nakon napada na plovila.
Prošli tjedan napadnut je brod koji se približavao ruskoj luci Novorosijsk kako bi ukrcao žitarice namijenjene Egiptu.
Prema Reutersovim izvorima, riječ je o brodu Xin Hai Tong 66. U trenutku napada nije prevozio teret, a nije bilo izvještaja o ozlijeđenim članovima posade.
Trgovac iz egipatske Aleksandrije Hešam Soliman rekao je da je sve manje brodara spremno pristajati u ruske ili ukrajinske luke.
Upozorio je da se situacija pogoršava iz dana u dan i da bi, bez rješenja, moglo doći do nestašica.
Broj napada naglo porastao
Prema podacima ukrajinskog ministarstva infrastrukture, samo prošlog mjeseca zabilježeno je 35 napada na plovila u lukama, 22 napada na brodove na pučini te 67 napada na lučku infrastrukturu.
Za usporedbu, tijekom cijele 2025. godine zabilježeno je ukupno 14 takvih napada.
U proteklim tjednima propao je i neformalni aranžman prema kojem su brodovi i terminali za izvoz žitarica u Rusiji i Ukrajini uglavnom bili pošteđeni napada.
To je objema državama do sada omogućavalo da zadrže relativno visok poljoprivredni izvoz unatoč ratnim okolnostima.
Sigurnost opskrbe hranom ponovno postaje političko pitanje
Problem je već prerastao okvire robnih tržišta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da je o prijetnji koju napadi na Crnom moru predstavljaju za isporuke hrane razgovarao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sisijem.
Pročitajte još:
Za najveće uvoznike pitanje više nije samo cijena pšenice, nego i sigurnost fizičke dostave.
Ako se poremećaji u crnomorskim lukama nastave, tržište će morati preusmjeravati sve veće količine prema Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi te drugim europskim izvoznicima.
To bi moglo dodatno podići globalne cijene pšenice upravo u trenutku kada se dio zemalja s velikom ovisnošću o uvozu ponovno suočava s povećanim troškovima hrane.
