Mihelić nakon 100 dana na čelu HPK: Ako ne dobijem dvotrećinsku potporu, podnosim ostavku

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), Željko Mihelić, je danas povodom 100 dana na čelu krovnog udruženja hrvatskih poljoprivrednika održao konferenciju za novinare i govorio o brojnim problemima u poljoprivredi. Naglasio je i da će na Skupštini HPK, koja će se održati u studenom, staviti svoj mandat na raspolaganje i ako tajnim glasanjem ne dobije dvotrećinsku većinu, podnijeti ostavku.

“U ovih 100 dana smo puno toga radili i održali puno sastanaka, ali nažalost nismo ništa postigli i naši poljoprivrednici imaju potpuno pravo biti nezadovoljni. Zato ću na Skupštini HPK staviti mandat na raspolaganje. Želim promjene i da hrvatska poljoprivreda poslije mog mandata bude bolja nego što je bila. Ako nema rezultata, ne vidim razlog da obnašam tu funkciju”, rekao je Mihelić.

Dodao je da je situacija u hrvatskoj poljoprivredi gora nego što je mislio prije preuzimanja dužnosti i da bi bez potpora Europske unije sve propalo za godinu dana.

“Nažalost, model koji je funkcionirao zadnjih 70 godina, nepovratno je završen i moramo biti svjesni da su hrvatski ratari nekonkurentni na tržištu. To su ljudi koji dobro znaju svoj posao i prinosi hrvatskih poljoprivrednika su među najvećima u jugoistočnoj Europi u našoj regiji. Naš problem je strukturni – veličina poljoprivrednih gospodarstava, usitnjenost parcela i skupa proizvodnja. Činjenica je da Mađarska proizvodi pšenicu na milijun hektara, a hrvatska na 160.000 hektara. Tu vidimo da zbog ekonomije obujma nismo konkurentni. Prosječna veličina mađarskog gospodarstva na kojem se proizvodi pšenica je negdje oko 80 hektara, dok je u Hrvatskoj šest ili sedam. Zato je svima jasno da tu budućnosti nema. Mađarski poljoprivrednik s cijenom od 160 eura po toni pokriva troškove proizvodnje, dok hrvatskom treba 210 do 220 eura. Ako znamo da je prosječna otkupna cijena danas između 150 i 160 eura po toni, hrvatski poljoprivrednik bilježi čisti gubitak od 50 eura po hektaru proizvedene pšenice”, objasnio je.

Otkrio je da će HPK u sljedećih 10 ili 15 dana izaći s novim modelom kojim bi se trebao riješiti odnos između poljoprivrednika, otkupljivača i trgovaca ako bude prihvaćen od strane Ministarstva poljoprivrede.

Smatra da je usitnjenost posjeda nešto na čemu se treba raditi, da je, uz to, temeljni problem skupa proizvodnja i da je neophodno udruživanje poljoprivrednika.

“Apsurdna je situacija da mi povećavamo proizvodnju, više hektara sijemo, a u isto vrijeme gubimo na tim hektarima. Vrijeme je da se tome stane na kraj jer poljoprivrednici sami uništavaju sebe”, kazao je Mihelić.

Komentirao je i rad Agencije za plaćanja u poljoprivredi. Kaže da je HPK na sastanku s ministrom poljoprivrede, Davidom Vlajčićem, 17. lipnja tražila da dva člana Skupštine HPK budu u Upravnom vijeću Agencije.

“Znamo da nema dovoljno novca za sve potpore, ali mora prestati model u kojem se oduzimanjem sredstava poljoprivrednicima i drastičnim kažnjavanjem pokušava nadoknaditi dio novca koji fali za potpore. Zbog toga je nužno da HPK ima članove u Upravnom vijeću. Potrebna je transparentnost, da se vidi koliko novca ima, gdje se taj novac troši i zašto. Ljudi koji bi eventualno bili članovi Upravnog vijeća, morali bi prije imenovanja potpisati izjavu da će sav svoj honorar pokloniti humanitarnoj udruzi”, rekao je.

Osvrnuo se i na ARKOD (evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom obliku). Kaže da su se pojavila dva problema.

“Prvi problem je privatno poljoprivredno zemljište koje poljoprivrednici koriste bez ugovora. Pokušavamo pronaći model koji bi osigurao da to zemljište ostane u upotrebi i dokazati Europskoj komisiji da je to za sada pravi put. HPK se aktivno uključila u to dokazivanje i poslali smo pismo Glavnoj upravi za poljoprivredu EU. Drugi problem je državno poljoprivredno zemljište gdje je Agencija za plaćanja u poljoprivredi 2020. godine ispisala sve poljoprivrednike iz ARKOD-a koji nisu imali ugovor o zakupu. Problem je što je danas 2026., a ništa se još nije riješilo. Čeka se novi zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu koji nikako da dođe. Najvećim proizvođačima mandarina je izbrisano punih 900 hektara iz ARKOD-a. HPK je angažirala odvjetnički ured koji je napravio prijedlog kako se to može u zakonima Republike Hrvatske riješiti i u ponedjeljak će biti predstavljen ministarstvu. Ovaj problem je moguće riješiti u narednih šest mjeseci”, zaključio je.

Jedna od tema konferencije bili su i kriteriji bodovanja u natječaju iz mjere 73.11. – prerada poljoprivrednih proizvoda te državno poljoprivredno zemljište.

“Mislimo da kriteriji bodovanja nisu dobro napravljeni i da ne štite domaću proizvodnju. Moramo to promijeniti tako da najviše bodova dobivaju oni prerađivači koji koriste minimalno 50 posto domaće sirovine. Ako netko uvozi 100 posto brašna i od njega proizvodi kruh, mora biti jasno da nije u interesu Hrvatske da njemu dajemo novac za razvoj i modernizaciju. Svjesni smo da je Hrvatska članica EU-a i da smo na zajedničkom tržištu, ali kroz certificiranje proizvoda hrvatskog porijekla, možemo pozitivno diskriminirati domaće proizvode i nagraditi one prerađivače koji koriste domaće sirovine. To rade sve zemlje EU-a, to moramo raditi i mi”, kazao je.

“Tu je još jedan veliki problem, a to je da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi bitno umanjila isplate za eko sheme, konzervacijsku poljoprivredu, obradu tla i upotrebu stajskog gnojiva. To su kompenzacijske mjere kojima se plaća za nešto što je poljoprivrednik morao dodatno napraviti. Postoje maksimalni i minimalni iznosi i neprihvatljivo je da 20 ili 30 posto se isplati ispod minimalnog iznosa. Osjećamo se prevareni. Mi smo svoje obavili i sve napravili, a dobivamo bitno manje novca za to”, dodao je.