Ministar Habijan predstavio promjene vezane za plaće pravosudnih dužnosnika

Do 2014. godine osnovica za izračun plaće pravosudnih dužnosnika određivala se odlukama Vlade Republike Hrvatske. Osnovica utvrđena 2009. godine smanjena je za tri posto, a 2014. za dodatnih šest posto, rekao je jučer ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Damir Habijan, predstavljajući Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika na sjednici Sabora.

U 2019. godini je Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika osnovica povećana za šest posto. Osim toga, izjednačeni su koeficijenti svih pravosudnih dužnosnika i čelnika pravosudnih tijela u prvom stupnju te su propisani koeficijenti za predsjednika i suce Vrhovnog suda RH.

“Zakonom o izmjenama i dopuni iz 2023. naziv je promijenjen u Zakon o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika, a osnovica je povećana za 13,004 posto. Koeficijenti za izračun plaće pravosudnih dužnosnika u prvostupanjskim pravosudnim tijelima porasli su s 3,54 na 4,21”, objasnio je Habijan.

Podsjećamo, u 2023. godini je Vrhovni sud potvrdio zakonitost štrajka sudskih službenika i namještenika koji su 5. lipnja obustavili rad. Tražili su veće plaće i nisu bili zadovoljni ponudom Vlade, a njihov štrajk doveo je pravosuđe do potpune paralize. U siječnju 2024. počeo je i novi ‘bijeli štrajk’ sudaca kojem su se, za razliku od štrajka u 2023., pridružili i državni odvjetnici.

“Prosvjedi će se sigurno širiti ako se ne pronađe neki politički kompromis. Vidite što se kod nas događa. Sad imate javne i državne službe koje nisu zadovoljne. Liječnici prijete štrajkom, sudski službenici prijete štrajkom. Svi traže povećanje plaće u uvjetima inflacije, što samo dodatno podgrijava rast cijena”, rekao je u siječnju 2024. ekonomski analitičar i profesor ekonomskih predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr.sc Luka Brkić, za Financije.hr.

Nakon toga je u 2024. osnovica za izračun plaće dodatno je povećana za 11,5 posto, dok je koeficijent za pravosudne dužnosnike na županijskoj razini porastao s 4,55 na pet.

Istodobno, polazni koeficijent čelnika pravosudnih tijela na istoj razini povećan je s pet na 5,15, uz proporcionalnu doradu koeficijenata čelnika s većim brojem dužnosnika. Povećani su i koeficijenti čelnika prvostupanjskih pravosudnih tijela i to s 4,55 na pet, uz daljnju prilagodbu prema broju pravosudnih dužnosnika.

Ministar Habijan rekao je da je od stupanja na dužnost konstantno komunicirao s predstavnicima sudbene vlasti i pravosudnim dužnosnicima.

“Održali smo nekoliko krugova razgovora, a formirana je i radna skupina u kojoj su sudjelovali predstavnici sudova, Udruge hrvatskih sudaca i državnih odvjetnika. U procesu su bili uključeni svi kojih se ovaj zakon izravno tiče”, izjavio je.

Osvrnuo se i na nedavno raspisivanje 180 natječaja za vježbenike u pravosudnim tijelima. Smatra da će to poboljšati kadrovsku situaciju u pravosuđu.

“Nastavljamo dobru praksu dijaloga s pravosudnim tijelima kako bismo zajednički rješavali pitanja materijalnih prava, ali i infrastrukturne te radne uvjete. Uskoro ćemo razgovarati i o novom Akcijskom planu”, rekao je ministar.