Kreće rješavanje problema starog desetljećima: Privatno vlasništvo i zaštićeni najmoprimci

Danas stupa na snagu novi Pravilnik o Registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci, izvijestilo je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

„Na temelju članka 11. stavka 1. Zakona o načinu izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske (broj zahtjeva: 12027/10 i dr.) i odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. (»Narodne novine«, broj 35/24.) ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi Pravilnik o Registru stanova u privatnom vlasništvu u kojima žive zaštićeni najmoprimci.“, stoji u objavi u Narodnim novinama kojom se propisuje osnivanje i način vođenje Registra.

Prema novom Pravilniku ‘odgovarajući stan’ u odnosu na zaštićenog podstanara je stan u istoj općini ili gradu ukupne korisne površine 35 m² te dodatnih 10 m² za svaku daljnju osobu iz kućanstva, uz uvjet da je daljnja osoba iz kućanstva član obiteljskog kućanstva zaštićenog najmoprimca koja je s njim stanovala u stanu od 5. studenoga 1994. do 5. studenoga 1996. ili je naknadno rođena, ako ta osoba živi i ima prijavljeno prebivalište u kontinuitetu posljednje tri godine na adresi na kojoj je prijavljeno prebivalište zaštićenog najmoprimca, uz dopuštenih do 7,5 m² više ako se time ostvaruje ili približno ostvaruje mjerilo »jedna osoba – jedna soba«., pojašnjeno je u Pravilniku.

Kreće prikupljanje podataka i upis

Nadležni upravni odjeli dužni su dostaviti nadležnom ministarstvu sve podatke kojima raspolažu o stanovima u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba na kojima postoji pretvorbeni teret zaštićenog najma po osnovi bivšeg stanarskog prava, a koji se nalaze na njihovu području (popis stanova po jedinicama lokalne samouprave) do 15. svibnja 2024.

Ako se utvrdi da u stanu stanuje zaštićeni najmoprimac, a stan je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe, službena osoba bez odgode upozorava stranke na posljedice propuštanja roka te im određuje dopunski rok za podnošenje prijave najkasnije do 31. kolovoza 2024. Ako i vlasnik i zaštićeni najmoprimac istog stana propuste prijaviti stan u Registar i u dopunskom roku, primjenjuju se pravila propisana stavcima 5. i 6. ovoga članka. A to je da „u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka te u slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ako i kada za to sazna, nadležno ministarstvo po službenoj dužnosti pokreće postupak radi donošenja rješenja kojim se utvrđuju činjenice i okolnosti mjerodavne za utvrđenje da su ispunjene pretpostavke za nastup zakonskih posljedica iz stavka 4. ovoga članka, uključujući činjenicu da se na takav stan ne primjenjuje Program mjera.“, navedeno je u Pravilniku.

Povrat imovine vlasnicima

Pravilnikom se vlasnicima omogućuje povrat imovine. Od 1. siječnja 2025., do konačnog rješavanja statusa stana, bit će im isplaćivana tržišna najamnina, a također će im se isplatiti i solidarna naknada za pretrpljenu štetu od 1996. godine.

Što se tiče stanova, zakon predviđa pet programskih mjera:

• nagodba stranaka kojom se utvrđuje visina najma i neodređeno vrijeme trajanja najma;

• isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana na koji ima pravo (cca. 42.000 € do 50.000 € i dodatnih 10.000-12.000 € za svakog člana kućanstva);

• zaštićeni najmoprimac iseli u stan u vlasništvu države gdje plaća minimalnu najamninu (2 € po m2), ali koji može i otkupiti pod povoljnim uvjetima;

• Republika Hrvatska kupuje stan od vlasnika s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima;

• zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske s tim da se zaštićenom najmoprimcu pruži mogućnost otkupa stana pod povoljnim uvjetima.

O 4. i 5. mjeri se pregovara samo ako vlasnik izrazi namjeru prodati ili mijenjati stan na kojem postoji stanarsko pravo. Zaštićeni najmoprimci tako će po prvi puta, po povoljnim uvjetima moći i steći pravo vlasništva, odnosno otkupiti stan.